Teško je povjerovati da bi ikoja zemlja željela postati članica EU i prihvatiti euro ako se razmotre aktualni ekonomski prevrati, ali tu je Hrvatska, analizira Paul Waldie
Kanađani: Nevjerojatno je da Hrvati unatoč svemu žure u EU
Dok Velika Britanija ozbiljno razmišlja o izlasku, Cipar najvjerojatnije žali što je ušao, a Grčkoj prijeti izbacivanje, nevjerojatno je da postoji jedna zemlja koja se žuri ući u Europsku uniju i ''prigrliti'' novu valutu - euro. Kratki je to rezime političko-ekonomske analize koju je, nekoliko dana uoči današnje slovenske ratifikacije hrvatskog ugovora s EU, objavio utjecajan kanadski dnevni list The Globe and Mail.
Novinar i autor teksta Paul Waldie analizira skorašnji ulazak RH u Europsku uniju te integraciju u eurozonu 2017. godine.
- Teško je povjerovati da bi ikoja zemlja željela postati članica EU i prihvatiti euro ako se razmotre aktualni ekonomski prevrati koji su uzrokovali financijski kolaps u Grčkoj, bankarsku krizu u Cipru i produljenu recesiju u Španjolskoj, Francuskoj i Britaniji. No, Hrvati u EU žele ući već desetljećima jer njima ulazak znači ekonomski oporavak te moderniziranje državnih institucija - piše Waldie te ujedno ističe riječi premijera Milanovića da je ''bolje biti članom kluba nego stajati sam, čak i ako se taj isti klub trenutno nalazi u problemima''.
- Unatoč velikim gospodarskim problemima i četvrtoj godini recesije u kojoj se Hrvatska nalazi, prosječni Hrvat je euro-realist, a ne euro-entuzijast ili eventualno euroskeptik - procjenjuje Dimitar Bečev iz londonskog Europskog vijeća za međunarodne odnose.
Waldie podsjeća da EU Hrvatsku i dalje potiče na provođenje reformi, pogotovo u sektoru pravosuđa gdje one nisu implementirane na zadovoljavajući način kao i da unutar Unije postoje dvojaki stavovi o skorašnjoj integraciji. Dok s jedne strane postoje njeni protivnici, drugi se pak nadaju da će ona potaknuti i ostale države iz okruženja na provođenje nužnih reformi, u prvom redu Srbiju i Crnu Goru. Problem je tu i ulaska u eurozonu jer Hrvatska je pogođena recesijom, deficitom i 20 postotnom nezaposlenošću, upozorava kanadski autor na koncu analize.