Kanadska pjesnikinja Anne Carson dobitnica Nobelove nagrade za književnost

Nobelova nagrada za književnost za 2026. godinu dodijeljena je u četvrtak kanadskoj pjesnikinji Anne Carson (76) za njezin "smjeli i inventivni" rad, objavio je žiri u četvrtak.

Autorica, koja je bila na Islandu kada je nagrada objavljena, prepoznata je "zbog svog smjelog i inventivnog rada koji je, u razigranom dijalogu s klasičnom tradicijom, izazvao nove oblike suvremene književnosti", rekla je Ingrid Carlberg, stalna tajnica Švedske akademije.

Nagradu dodjeljuje Švedska akademija i iznosi 12 milijuna švedskih kruna (1,2 milijuna američkih dolara).

Djelo kanadske pjesnikinje i esejistice Carson često spaja stihove, prozu, dijalog i prijevod u mješavini koja prkosi žanrovskim podjelama.

Nadaleko je poznata po svojim prijevodima klasične grčke književnosti, koja snažno utječe na njezin rad, u rasponu od opernih libreta do književne kritike i romana u stihu kao što je "Autobiografija crvene" iz 1998. godine.

Njezin je stil vidljiv u kazališnom komadu "Norma Jeane Baker iz Troje" iz 2019. godine, koji spaja priče o Heleni Trojanskoj iz Euripidove drame "Helena" i Marilyn Monroe.

Carson je tako zauzela mjesto uz velikane kao što su Aleksandar Solženjicin, Alice Munro i Ernest Hemingway. 

Hrvatskim čitateljima Anne Carson predstavljena je dvama samostalnim knjižnim izdanjima, oba u prijevodu pjesnika i prevoditelja Miroslava Kirina. Prva je 2019. objavljena Vježba zvana Albertina (The Albertine Workout), u izdanju Multimedijalnog instituta i Kulturtregera. Riječ je o kratkom, duhovitom i analitički preciznom djelu u kojem Carson istražuje lik Albertine iz Proustova romana U traganju za izgubljenim vremenom, propitujući ljubav, posesivnost i odnos između književnosti i stvarnosti.

Druga knjiga, Razstvaranje (Decreation: Poetry, Essays, Opera), objavljena je 2023. u Nakladi Ljevak. U ovom žanrovski raznolikom djelu Carson povezuje pjesništvo, eseje i operni libreto, baveći se pitanjima identiteta, ljubavi, samoponištenja i granica izražavanja.

Iako njezin opsežan opus još nije sustavno preveden na hrvatski, ova dva izdanja pružaju vrijedan uvid u književni svijet Anne Carson, autorice koja neprestano preispituje granice između pjesničkog mišljenja, filozofije i književnog eksperimenta.

Akademija je bila predmet kritika zbog ignoriranja nekih od najvećih književnih velikana u posljednjih 120 godina, poput Lava Tolstoja, Virginije Woolf i Jorgea Luisa Borgesa. Prigovaralo joj se i zbog zanemarivanja američkih pisaca – iako je 2016. nagradu dodijelila kantautoru Bobu Dylanu – te je optuživana da su joj izbori previše opskurni.

Branitelji Akademije ističu da je donosila i popularne odluke, poput Kolumbijca Gabriela Garcíje Márqueza 1982. i Doris Lessing 2007. godine, tvrdeći da je dio njezine zadaće istaknuti manje poznate književne tradicije i potaknuti čitatelje na širenje vidika.

Utemeljene oporukom švedskog izumitelja dinamita i poduzetnika Alfreda Nobela, nagrade za postignuća u književnosti, znanosti i miru dodjeljuju se od 1901. godine.

Prošlogodišnju nagradu dobio je mađarski pisac László Krasznahorkai, kojeg je američka kritičarka Susan Sontag prozvala "majstorom apokalipse".