Čak troje od petero znanstvenika bavi se epidemiologijom, a neki od njih vodeći su svjetski znanstvenici u svojim područjima te su svoje doktorske radove zaradili na najboljim svjetskim sveučilištima
KAOS ZBOG POBUNE U SAVJETU
Tko su znanstvenici koji su Plenkiju i Stožeru stali na žulj?
Da, nazvao nas je Frka Petešić, rekli su nam neki od petero članova Znanstvenog savjeta koji su potpisali apel za spas od korone.
Iako ih je prema neslužbenim informacijama premijer Andrej Plenković odlučio izbaciti iz Znanstvenog savjeta za koronu, Vlada je to demantirala. Ipak, neki od njih rekli su kako više nisu članovi savjeta.
Apel upućen javnosti i Vladi Republike Hrvatske potpisali su, uz 21 kolegu, prof. dr.sc. Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković, molekularni biolog ETH Zurich prof. dr. sc. Nenad Ban, dr. sc. Petra Klepac, London school of Hygiene and Tropical Medicine, prof. prim. dr.sc. Branko Kolarić, epidemiolog u Nastavnom zavodu dr. Andrija Štampar i prof. dr. sc. Igor Rudan, University of Edinburgh i redovni član britanskog Kraljevskog društva.
Doznajemo da ih je kasno navečer, svakoga ponaosob telefonom nazvao predstojnik Plenkovićeva ureda Zvonimir Frka - Petešić.
Znanstvenici koji su potpisali apel, a nisu članovi Savjeta, neslužbeno su nam komentirali da su zgroženi ovim postupkom Andreja Plenkovića, nazivajući ga “totalitarnim.”
- Ne mogu vjerovati, kao da smo u Sjevernoj Koreji - prokomentirao je jedan od potpisnika apela.
Već dugo traje nezadovoljstvo petero znanstvenika koji se nisu slagali prvenstveno sa stavovima Gordana Lauca, također člana Savjeta.
No, Vlada demantira da je premijer odlučio izbaciti petero članova te navodi da je Frka Petešić sinoć samo kontaktirao Kolarića, Ambriović Ristov i Bana, a preostala dvojica nisu uzvratila poziv. Ukratko, iz Vlade tvrde da ih je samo ukorio, ali da ih oni i dalje smatraju članovima savjeta. No ogorčeni su njihovim ponašanjem.
Andreja Ambriović Ristov
Rođena je 1967. godine te je doktorirala biološke znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tokom svog studiranja boravila je i u Francuskoj gdje je u par navrata dobila i stipendiju.
Ristov je predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković.
Nositeljica je nekolicine kolegija na doktorskim studijima na PMF-u, a najčešća tema njezinih kolegija su genske terapije, kao i molekularna biologija općenito.
Njen priručnik “Metode u molekularnoj biologiji” (glavna urednica A. Ambriović Ristov) dobitnik je nagrade Josip Juraj Strossmayer za najuspješniji izdavački pothvat u području prirodnih znanosti 2008.
Nenad Ban
Ban je rođen 1966. godine te je jedan od najboljih hrvatskih molekularnih biologa. Završio je studij molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 2007. je redoviti profesor strukturne molekularne biologije na Saveznoj tehničkoj visokoj školi u Zürichu (ETH).
Doktorat je stekao na Kalifornijskom sveučilištu, a posvetio se biosintezi proteina. To ga je 1995. godine dovelo na Sveučilište Yale gdje je započeo rad na strukturi velike ribosomske podjedinice. Prema podacima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, to je tad bila najveća i najsloženija biološka struktura s kojom se neki kristalograf ikada uhvatio u koštac, a sadržava oko sto tisuća atoma. Struktura je bila riješena u proljeće 2000.
Biokemijskim, elektronskomikroskopskim i kristalografskim metodama istražuje ribosome, velike enzime i druge stanične supramolekularne strukture.
Petra Klepac
Petra Klepac je epidemiologinja. Zagrepčanka je diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a diplomirala je na jednom od najboljih sveučilišta na svijetu, MIT-u.
Od tada je radila na Penn State Universityju, Princetonu i Cambridgeu, a danas je docentica na London School of Hygiene and Tropical Medicine, gdje se bavi matematičkim modeliranjem zaraznih bolesti.
Branko Kolarić
Branko Kolarić medicinu je završio u Zagrebu 1998. godine, no potom se odlučio specijalizirati kao epidemiolog. S tim je završio 2005. godine, ali paralelno je uz to se bavio i drugim doktorskim studijem te je 2007. postao doktor znanosti iz područja 'Biomedicina i zdravstvo'.
Redovni je profesor epidemiologije na Medicinskom fakultetu riječkog sveučilišta, a uz to je i voditelj službe za gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr.Andrija Štampar".
Predaje nekolicinu epidemioloških kolegija, poput epidemiologije ili pak kolegija poput protuepidemijske intervencije te intervencije u izvanrednim stanjima.
Igor Rudan
Igor Rudan rođen je u Zagrebu 7. ožujka 1971. godine. Studij medicine u Zagrebu završio je 1995., dok je magistarski rad i doktorsku disertaciju iz područja javnog zdravstva izradio i obranio 1997. i 1998. godine na Sveučilištu u Zagrebu.
Ipak, tu nje stao s magisterijima te je potom drugi magistarski rad stekao iz područja genetike na Sveučilištu Pavia u Italiji, a drugi doktorat u glavnom gradu škotske, Edinburghu.
Savjetnik je Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), UNICEF-a i Svjetske banke, te Zaklade Billa i Melinde Gates za pitanja ulaganja u globalno zdravlje.
Znanstveni opus Igora Rudana uključuje više od 400 objavljenih znanstvenih radova i 7 knjiga koji su, citirani više od 35 000 puta, čime se nalazi među najcitiranijim znanstvenicima svijeta.
Obnaša i uloge voditelja Katedre za međunarodno pravo i molekularnu medicinu Sveučilišta, direktora Centra za globalno zdravlje na tamošnjem Sveučilištu, direktora Suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije i urednika časopisa Journal of Global Health. Član je i britanskog Kraljevskog društva.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
