Karl-Markus Gauss: 'Ne želim da ovi događaji dovedu do toga da se povijest drugačije piše'

Na tribini 'Razotkrivanje' na Festivalu svjetske književnosti predstavljeno je novo djelo austrijskog pisca i publicista Karl-Markusa Gaussa, naslovljeno 'Kameni brod'. Autor u ovoj zbirci minijatura vodi svoje čitatelje kroz gradove i gradiće u kojima se obične stvari pretvaraju u literarne doživljaje te se stvaraju različite veze između suptilno uočenih detalja koji donose malene trenutke sreće i tako mijenjaju živote. Razgovor s autorom moderirao je novinar i pisac Ivica Đikić. 

Karl-Markus Gauss rođen je i živi u Salzburgu te je autor gotovo 30 knjiga, od kojih su brojne prevedene i na hrvatski. Dobitnik je brojnih književnih nagrada te slovi za jednog od najvećih intelektualaca s njemačkog govornog područja.

Neposredno prije početka tribine ispred HNK održan je prosvjed protiv autorova gostovanja na festivalu, o čemu nam je izjavu dao glavni urednik Frakture Seid Serdarević.

- Prosvjed je bio potaknut jednom njegovom izjavom u intervjuu za tportal. Već smo se susreli s nezadovoljstvom zbog toga što se na Festival nije pozvalo palestinske autore, no moram istaknuti kako je ovo festival na koji pozivamo isključivo autore čije su knjige prevedene na hrvatski jezik, a palestinski autori, nažalost, nisu među njima. Jedna američko-palestinska autorica gostovat će na Vrisku, no ne može jedna autorica biti na svim festivalima - rekao je Seid Serdarević.

Zagreb: Karl-Markus Gauss na Festivalu svjetske književnosti | Foto: Marko Juric/PIXSELL

Upravo zbog toga, razgovor s autorom započeo je s političkim temama, odnosno s pitanjima o antisemitizmu i izraelsko-palestinskom sukobu.

- Ništa što sam govorio ne upućuje na to da ne razumijem patnju palestinskog naroda i da podržavam masakr. Svjedočimo situaciji u kojoj su Židovi koji su samo bili Židovi proglašeni krivcima. Došlo je do toga da se ljude dijeli na zle Izraelce i dobre Palestince te čak imamo i situaciju u kojoj se Hamas na Zapadu smatra pokretom otpora, ali ako pogledate povelju Hamasa, vidjet ćete da se oni uopće ne zalažu za ideju dviju država - rekao je Gauss na početku svoje tribine.

- Nisam shvaćanja da Izrael ima pravo cijelu zemlju smatrati svojom i ni u jednom trenutku ne bih htio umanjiti pravo Palestinaca na život i egzistenciju, ali ne želim da ovi događaji dovedu do toga da se čitava povijest drugačije piše. Hamas možda ne uživa podršku među europskim građanima, ali među izbjeglim Palestincima da. Oni su preuzeli ulogu opozicije u Palestini, ali uvjeren sam da, kada bi se organizirali slobodni izbori, Palestinci njih ne bi izabrali. Također sam primijetio taj trend na Zapadu gdje velik broj simpatizera Hamasa dolazi iz queer zajednice, a, ponovno, ako pogledate povelju Hamasa, tamo uopće nema mjesta za njih.

Na pitanje o tome može li se napad na Izrael smatrati opravdanjem za izraelske napade na Palestince, Gauss je odgovorio:

- Ne možemo prihvatiti ovakvu odmazdu. Hamas se utaborio u civilnim zgradama i skrivaju se među civilima. Bilo je predviđeno da se Hamas eliminira, a narod zaštiti, ali na kraju Palestinci masovno umiru, a Hamas još uvijek postoji.

Gauss se također osvrnuo i na činjenicu da je Izrael od početka rata značajno izgubio podršku u svijetu:

- Apsolutno su izgubili podršku, izgubili su taj propagandistički rat protiv Hamasa i više ih nitko ne simpatizira. Imam nekoliko jako dobrih prijatelja Židova u Izraelu i u Austriji i oni su svi potreseni jer se boje da će se Izrael kakav znamo raspasti. Bit će jako teško vratiti zajednički izraelski identitet, a govorimo o zemlji koja je nekada bila pribježište ljudi koji su patili pod antisemitizmom.

Razgovor se zatim fokusirao na novu Gaussovu knjigu 'Kameni brod' koja zapravo donosi priču o tumaranjima ulicama, što je u knjizi predstavljeno kao jedno iskustvo koje oplemenjuje.

- Ova knjiga u mojoj bibliografiji zauzima jedno posebno mjesto, tu ima puno toga pozitivnog što obećava sreću. U drugim knjigama imao sam jedan enciklopedijski pristup pisanju, a ovdje sam pokušao stvoriti taj jedan trenutak sreće, stvoriti nešto posebno i lijepo.

Gaussu ovo nije prvi posjet Zagrebu, u njemu je bio već nekoliko puta, a njegov dojam o gradu povezan je i s promjenama u samom gradu.

- Bio sam više puta u Zagrebu. U doba komunizma, potkraj 90-ih, a sada svako malo dolazim na ovaj Festival. Ja sam na neki način kolekcionar starih gradskih razglednica i smatram da je predivno vidjeti kao se taj grad u 40 godina promijenio. Od naziva ulica pa nadalje. I za mene kao povjesničara uvijek je zanimljivo vidjeti kada dolazi do korigiranja povijesti, a pitanje je treba li se to raditi. Recimo, 80-ih su mnoge ulice nosile nazive po partizanima pa su se ta imena mijenjala, to su sve stvari koje me fasciniraju - rekao je Gauss, opisujući svoje iskustvo u Zagrebu.

Knjigu 'Kameni brod' žanrovski je teško odrediti, a na to se osvrnuo i sam autor:

- Dovoljno sam tašt i ambiciozan da mogu reći da stvaram vlastiti žanr. Ovo je nešto moje, gdje sam opisao svoje iskustvo, svoje trenutke sreće koje sam doživio, to je za mene jedna posebna knjiga i jedna drugačija knjiga od onih koje sam ranije pisao.

Naslov knjige također je vrlo simboličan jer se referira na jednu tajanstvenu građevinu koju je Gauss imao priliku vidjeti tijekom svojeg putovanja po Albaniji.

- To je jedno moje zapažanje vezano uz Albaniju. Tamo smo uočili jedan brod od kamena koji je stajao gore na jednom brdu i to nas je potreslo i smatrali smo to fascinantnim. Onda smo saznali da je priča o tom brodu ta da je jedna velika obitelj imala troje djece, tri sina, i kada su njih trojica krenuli na putovanje do Italije, njihov je brod potonuo i oni su se utopili. Njihova je rodbina nakon toga odlučila napraviti hotel u obliku broda i mislili su da će tu doći puno ljudi, no to se nije dogodilo, hotel je ostao zauvijek napušten. Za nas je to bila metafora nečega što je obilježilo Europu na jeda potresan način - objasnio je Gauss.