Kazna za necijepljenje djeteta protiv hripavca je 266 eura. Od 2022. je 37 roditelja kažnjeno

Hrvatskom se širi hripavac, visokozarazna bolest koja može biti pogubna za malu, još necijepljenu novorođenčad, dok prijete i ospice, koje haraju Rumunjskom. Što je otpor roditelja obaveznom cijepljenju djece masovniji, veća je i vjerojatnost da će doći do širenja neke zaraze.

Zahvaljujući cijepljenju godišnje se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), spasi od dva do tri milijuna života širom svijeta, jer cjepivo ne samo da štiti cijepljeno dijete, nego preko tako stvorenog "imuniteta krda" štiti i djecu na koju zbog poremećaja u imunitetu cjepivo ne djeluje. U, primjerice, talijanskim vrtićima i školama takvu se djecu stavlja u grupe u kojima su sva ostala djeca cijepljena. Nažalost, svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, jača antivakserski pokret, temeljen na poluinformacijama s društvenih mreža, zbog kojega procijepljenost djece pada. Osam posto djece u Hrvatskoj nije cijepljeno, primjerice, protiv difterije, tetanusa i hripavca. SZO je prije dvadeset godina predviđao da će do 2020. u Europi zahvaljujući cjepivu ospice u potpunosti biti iskorijenjene, što se nije dogodilo ni tri godine kasnije, dapače.

U Hrvatskoj je cijepljenje djece obavezno protiv 11 bolesti, među kojima su tuberkuloza, difterija, tetanus, hripavac, dječja paraliza, ospice, zaušnjaci itd. Dijete ne treba biti cijepljeno samo ako postoje kontraindikacije za to. Ako je sve u redu, no roditelj cjepivo odbija, Sanitarna inspekcija ga prekršajno kažnjava s 266 eura (u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti 2000 kuna). Prema podacima koje smo dobili od Sanitarne inspekcije pri Državnom inspektoratu RH, od 1. siječnja 2022. do danas zaprimili su 43 prijave radi odbijanja cijepljenja djece i podnijeli 37 obveznih prekršajnih naloga. Prevedeno, 37 roditelja je dobilo kaznu jer ne žele cijepiti dijete. Ako ne plate, kreće se u ovrhu.

Prebacivanje odgovornosti

Pitali smo i što se, međutim, događa kad roditelj kaznu plati, ali dijete i dalje ne želi cijepiti. U zakonu nema spomena daljnjih sankcija, odnosno rješenja zahvaljujući kojemu bi se dijete cijepilo. Državni inspektorat kaže da pitati treba Ministarstvo zdravstva, na što Ministarstvo zdravstva odgovara kako pitati treba - Inspektorat.

- Priča s necijepljenjem djece ne može tako završiti - da se roditelja jednokratno novčano kazni, a dijete i dalje biva necijepljeno. Novčana kazna ne može biti rješenje, bez izvršenja obaveze - napominje dr. sc. Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata te stručnjakinja za zdravstvenu diplomaciju.

Bit je, naglašava, da se izvrši obaveza, a ne samo naplati kazna, čega u hrvatskom zakonodavstvu nema niti postoji neki naputak što dalje nakon te kazne.

U Hrvatskoj je bilo slučajeva da su se roditelji kojima je izrečena novčana kazna žalili Ustavnom sudu, koje je sud odbio, a odbijeni su i na Europskom sudu za ljudska prava. Ustavni sud je zaključio kako nisu osnovani navodi roditelja da je njihovo ustavno pravo odlučiti hoće li imunizirati djecu. Zakonska obaveza cijepljenja je, izrečeno je, propisana kako bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti, i ustavna prava i slobode roditelja ne mogu biti iznad toga. U siječnju ove godine jedan je općinski sud u Slavoniji također roditeljima nepravomoćno izrekao novčanu kaznu od nešto manje od 40 eura jer nisu cijepili dijete. Državni inspektorat je sudu podnio prekršajni nalog, roditelji su podnijeli prigovor, sud je na kraju izrekao ublaženu novčanu kaznu, očekujući da će se postići svrha kažnjavanja.

'Treba mijenjati propise'

Roditelji općenito kaznu mogu platiti ili se dalje na nju mogu žaliti, a dijete odbijati cijepiti.

- Ako norma i kazna ne polučuju efekt, očito je da ih treba popraviti - napominje profesor ustavnog prava dr. Mato Palić.

Svrha kazne je odvratiti od protupravnog ponašanja.

- Ako cjepivo zaustavlja širenje zaraze, i samu cijepljenu osobu štiti, govorimo o dvostrukoj odgovornosti - prema vlastitoj, ali i tuđoj djeci - napominje stručnjak.

Liječnici i epidemiolozi od roditelja koji ne žele cijepiti svoju djecu čuju "argumente" poput onoga da cjepivo izaziva autizam, kao i to da "cijepljenoj djeci ništa neće biti zbog njihova djeteta". Epidemiološkim studijama je potvrđeno da cijepljenje nije povezano s razvojem autizma, a što je više necijepljene djece, veća je i šansa da se zaraza širi. U Primorsko-goranskoj je protiv difterije, tetanusa i hripavca prošle godine primarno cijepljeno 87,5 posto djece, a u Istarskoj županiji 87,7 posto, pri čemu je minimum za postizanje "imuniteta krda" 95 posto. Dubrovačko-neretvanska je lani bila još i gora, na samo 78,5 posto, Osječko-baranjska na 89 posto, a prosjek svih županija je 92 posto.

Kako je za 24sata rekao voditelj epidemiologije zaraznih bolesti pri HZJZ-u, prim. dr. Bernard Kaić, roditelji u strahu od cjepiva čekaju da dijete progovori, prohoda, odgađaju imunizaciju. Ospice, pritom, kod necijepljenog djeteta mogu dovesti do jako teške upale pluća ili mozga, što može završiti i smrću djeteta. Hripavac za necijepljene bebe također predstavlja veliku opasnost jer može doći do gušenja.

Liječnici u HZJZ-u ne smatraju da su kazne roditeljima rješenje. To, kako kažu, može biti samo bolja informiranost o važnosti cijepljenja koje spašava živote, napominju. Necijepljena djeca u Hrvatskoj, kažu propisi, ne bi smjela biti primljena u vrtić i školu. Tako je u većini EU država gdje su, međutim, novčane kazne za necijepljenje puno veće - u Poljskoj kazna iznosi do 2185 eura, no ako roditelj nastavi odbijati cjepivo, kazna se može popeti do 10.925 eura. U Francuskoj roditelj može biti kažnjen s čak 30.000 eura, ali dobiti i dvogodišnju kaznu zatvora jer se odbijanje cijepljenja tamo smatra zanemarivanjem zdravlja djeteta.

Kazna za necijepljenje djeteta je među najmanjima u EU

U većini EU zemalja dijete ne može biti upisano u vrtić, odnosno školu ako nije primilo sva obavezna cjepiva. I u Hrvatskoj je to slučaj, no naše su novčane kazne puno manje nego u drugim državama. U Francuskoj, primjerice, roditelji mogu biti i zatvorski kažnjeni zbog ‘zanemarivanja zdravlja djeteta’.