Ekskluzivna reportaža iz Kijeva: 'Bili smo baš apatični, a sada vjerujemo da ćemo pobijediti!'

Mene osobno prvih šest mjeseci rata naučilo je da ne treba žuriti. Prije svega, ne treba žuriti sa zaključcima. I, u principu, moj život se radikalno promijenio - i to ne samo zato što sam izgubila glavni posao. Izgubila sam želju da negdje trčim, da živim za budućnost, da štedim. Nakon 24. veljače, kao i mnogi moji prijatelji, živim dan po dan. Živim sasvim mirno i tiho. Uravnoteženo, ako je ta riječ uopće prikladna u ovom kontekstu. Da, događaji poput 14.07. u Vinici ili onoga što se dogodilo u Olenivki su me nemilosrdno istukli. Izbačena sam iz kolotečine. Međutim, nakon dva-tri dana, shvatiš da ako rane ne zacijele, onda barem ne krvare. Navikavam se i na to.