News

Komentari 106

Kitarović: Dobra suradnja s Azerbajdžanom važna i za EU

Kitarović: Dobra suradnja s Azerbajdžanom važna i za EU

Osim sa svojim domaćinom Ilhamom Alijevim, predsjednica će se sastati s premijerom Arturom Rasizadeom te predsjednikom parlamenta Ogtajom Asadovom

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja u nedjelju počinje trodnevni posjet Azerbajdžanu, kavkasko-kaspijskoj državi bogatoj naftom koja zahvaljujući crnom zlatu ekonomski raste i privlači velika zapadna ulaganja, smatra da je za Europsku uniju važna dobra suradnja s tom zemljom radi diverzifikacije izvora energenata i sigurnosti energetske opskrbe.

EU se suočava s brojnim izazovima, među kojima je održivost europskog energetskog razvoja jedan od najvažnijih, pa su stoga i energetska opskrba Europe iz kaspijske regije i odnosi s Azerbajdžanom za EU vrlo važni, kazala je  hrvatska predsjednica u intervjuu za časopis Caspian Energy uoči posjeta Azerbajdžanu gdje će boraviti do utorka na poziv azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva.

Osim sa svojim domaćinom, predsjednica će se sastati s premijerom Arturom Rasizadeom te predsjednikom parlamenta Ogtajom Asadovom.

"Odnosi s Azerbajdžanom iznimno su važni za EU. Duboko sam svjesna važnosti postizanja strateškog partnerstva s tom zemljom", kazala je predsjednica.

Istaknula je važnost odluke konzorcija Shah Deniz o izgradnji Transjadranskog plinovoda koji smatra optimalnom opcijom za opskrbu plinom jugoistočne Europe. "Taj projekt EU je priznala kao jedan od projekata od zajedničkog interesa i ključan je za poboljšanje sigurnosti opskrbe plinom".

Projekt TAP-a kojim bi se jugoistok Europe opskrbljivao plinom iz područja Kaspijskog jezera, svečano je potpisan 2013. u Bakuu.

Hrvatska se odlučila tom projektu priključiti Jadransko jonskim plinovodom (IAP) , rečeno je tada u Bakuu gdje je bio i bivši premijer Zoran Milanović. Prvi kubici plina trebali bi, po tadašnjem planu, poteći plinovodom 2020.

Predsjednica uoči posjeta kaže da su upravo izgradnja IAP-a i LNG terminala na otoku Krku "naši prioritetni projekti, a kao takvi su na popisu europskih projekata od zajedničkog interesa".

IAP smatra izvrsnim projektom koji bi omogućio da plin izravno iz kaspijske regije bude transportiran do europskih kupaca, a izgradnja plutajućeg LNG terminala na Krku otvara, kaže, mogućnost prijevoza plina sve to Poljske. Plinovod bi omogućio opskrbu zemalja sudionica, a višak bi bio transportiran za druge europske zemlje.

Hrvatska želi biti vidljivija u Azerbajdžanu

Grabar Kitarović je naglasila da su geopolitičke napetosti povezane sa sukobom u Ukrajini potvrdile potrebu jačanja energetske sigurnosti u Europi koja je, iako je učinila mnogo, još uvijek "ranjiva na vanjske šokove" što je skrenulo pozornost i na potrebu izgradnje energetske infrastrukture i na nove dobavne rute.

U Azerbajdžanu koji godinama bilježi izvrstan ekonomski rast i radi na diverzifikaciji gospodarstva te pokušava poboljšati i ulagačku i poslovnu klimu, Hrvatska bi željela povećati svoju vidljivost, kazala je Grabar Kitarović, a ključni čimbenici na koje se pritom oslanja su izvozni proizvodi visoke dodatne vrijednosti i kvalitete, kao brodovi, elektronički sklopovi i komponente, lijekovi i medicinski proizvodi, softverska rješenja i strojevi za razminiravanje.

U sklopu službenog posjeta predsjednica će se obratiti  zajedno s azerbajdžanskim domaćinom hrvatskim i azerbajdžanskim poduzetnicima na gospodarskom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i azerbajdžanske državne agencije za investicije AZPROMO.

Također će održati predavanje na Diplomatskoj akademiji u Bakuu te će se susresti s hrvatskom zajednicom u Azerbajdžanu čiji je vjerojatno najpoznatiji pripadnik izbornik tamošnje nogometne reprezentacije Robert Prosinečki.

Azerbajdžan je zemlja uključena u program Istočnog partnerstva EU-a koje čini šest bivših država Sovjetskog Saveza: Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina.

Partnerstvo je uspostavljeno 2009. kako bi se podržali pokušaji političkih, društvenih i ekonomskih reformi u tim zemljama u cilju jačanja demokratizacije i dobrog upravljanja, energetske sigurnosti, zaštite okoliša te gospodarskog i društvenog razvoja.

Gruzija, Moldavija i Ukrajina sklopile su s EU-om sporazume o pridruživanju, a Azerbajdžan je konstantno meta kritika zbog demokratskog deficita i stanja ljudskih prava.

Kontrovezni predsjednik Ilham Alijev

Nakon njezinih prethodnika, predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića, Grabar Kitarović treća je osoba na čelu hrvatske države koja posjećuje Azerbajdžan, državu koju predsjednik Ilham Alijev (54) vodi čvrstom rukom otkad je 2003. umro njegov otac Hajdar, i sam na čelu države od 1993. godine.

Mesić je bio prvi hrvatski predsjednik u posjetu toj zemlji - 2007. godine,  nakon što je predsjednik Ilham Alijev boravio u Hrvatskoj u lipnju 2005. godine. Tada je već izražen interes za jačanje svekolike suradnje između dviju država, a posebice na području gospodarstva.   

Uslijedio je posjet Ive Josipovića, u ožujku 2012. godine, a Alijevje  bio u Hrvatskoj u ožujku godinu poslije. Uz sastanke s državnim vrhom u središtu interesa bile su ponovno gospodarske teme i potpisivanje nekoliko sporazuma.

Posjet Alijeva Hrvatskoj nije prošao bez prosvjeda i upozorenja nevladinih organizacija da hrvatske vlasti suradnjom s Azerbajdžanom daju legitimitet kršenju ljudskih prava u toj zemlji.
Ilham Alijev nakon 2003. ponovno pobjeđuje na izborima 2008. i 2013. godine. EU ih je sve redom negativno ocijenila na poštivanju međunarodnih standarda.

Azerbajdžanski predsjednik uvelike se smatra kontroverznom osobom. Kritizira ga se za autoritarnu vladavinu, a spočitava mu se i navodna povezanost s korupcijom.

U "Panamskim dokumentima" objavljenim u proljeće ove godine koji otkrivaju da su svjetski bogataši, državnici i političari skrivali novac u poreznim oazama preko odvjetničke tvrtke Mossac Fonseca spominje se čitava obitelj Alijev, njegova supruga, kćeri i sin koji kontroliraju najvažnije sektore azerbajdžanske ekonomije.

Prije nepunih mjesec dana na referendumu su podržane ustavne promjene kojima se produžuje ostanak na vlasti predsjednika Alijeva, što su tamošnja oporba i skupine za zaštitu ljudskih prava osudile kao strategiju kojom bi se zacementirala dinastijska obiteljska vladavina.

Predsjednički mandat želi se produžiti na sedam godina, nasuprot sadašnjih pet, ali se želi i ukinuti dobna granica od minimalno 35 godina za kandidaturu za predsjednika  čime se, ocjenjuju analitičari, potencijalno otvara put sinu Ilhama Alijeva, 19-godišnjem Hajdaru, da naslijedi svojeg oca.

Azerbajdžan je zemlja s nešto više od devet milijuna stanovnika, od kojih je više od devedeset posto muslimana. U glavnom gradu Bakuu, koji se pomalo pretvara u pravi mali Dubai, ponovno zahvaljujući novcu od nafte, službeno živi nešto više od dva milijuna stanovnika, iako ih je zbog dolaska izbjeglica navodno puno više.

Hrvatske tvrtke u Azerbajdžanu traže nove poslovne prilike

Šezdesetak hrvatskih gospodarstvenika iz 35 tvrtki boravit će idući tjedan u Azerbajdžanu gdje će na gospodarskom forumu i u razgovorima s predstavnicima azerbajdžanskih vlasti i poduzetnicima pokušati poboljšati suradnju na više područja i što bolje plasirati svoje proizvode i usluge.

Gospodarstvenici putuju u Baku u pratnji hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja će boraviti u službenom posjetu Azerbajdžanu od 23. do 25. listopada.  

Na azerbajdžansko-hrvatskom gospodarskom forumu u utorak će tvrtke iz dviju država, a s azerbajdžanske strane ih se očekuje stotinjak, imati priliku za individualne razgovore. U ponedjeljak će biti organizirani sastanci za hrvatske tvrtke u nadležnim ministarstvima i institucijama.

Hrvatski gospodarstvenici već su nekoliko puta dokazali da imaju što ponuditi azerbajdžanskom tržištu, kaže se u priopćenju Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja zajedno s azerbajdžanskom državnom agencijom za investicije AZPROMO organizira skup na kojem će se nazočnima obratiti i dvoje predsjednika država, Grabar-Kitarović i Ilham Alijev.

U Azerbajdžan putuju predstavnici tvrtki iz područja elektroindustrije, građevine, farmaceutske industrije, IT-a,  brodogradnje, kemijske i tekstilne industrije, prehrambene industrije i turizma.

"Ovim posjetom Republici Azerbajdžan pruža se mogućnost pobližeg upoznavanja s poslovnim prilikama u ovoj zemlji, kao i pronalaska potencijalnih poslovnih partnera", kaže HGK.

Nafta kao temelj bogatstva

Svoje bogatstvo Azerbajdžan temelji na bogatim rezervama nafte i prirodnog plina. Visoki azerbajdžanski gospodarski rast mogao se pripisati upravo rastućem izvozu nafte koja je Azerbajdžanu glavni izvozni proizvod i čini 90 posto izvoza u robnoj razmjeni sa svijetom. Posljednjih godina taj je gospodarski rast nešto slabiji, zbog globalne recesije i pada cijena nafte.

"Azerbajdžanska ekonomija je specifična jer uvelike ovisi o nafti čija cijena na svjetskom tržištu izravno utječe na njihovu blagajnu. Bez obzira na to, siguran sam da ulaganja u tehnologiju i razvoj neće izostati, što će našim tvrtkama omogućiti nove poslove jer hrvatska pamet svugdje je konkurentna“, istaknuo je uoči posjeta Azerbajdžanu Luka Burilović, predsjednik HGK.

Osim nafte i prirodnog plina, i neki drugi sektori udvostručili su rast, kao što su graditeljsvo, bankarstvo i nekretnine. Ipak, neenergetski sektor i dalje zaostaje za onim naftnim i plinskim, dijelom zbog slabijih investicija, što je posljedica i dalje nestabilne situacije s Armenijom vezano uz Nagorno Karabah, dijelom zbog korupcijskih afera vrhova vlasti.

Poslovne prilike za Hrvatsku

Luka Burilović procjenjuje da velike šanse za poslove u Azerbajdžanu ima građevina, prije svega kada se radi o poslovima na obnovi infrastrukture, zatim brodogradnja, prehrambena i kemijska industrija te sektor turizma.

"Šansu vidimo za građevinske tvrtke jer ovaj sektor u Azerbajdžanu trenutno čini 12 posto BDP-a, uglavnom uslijed povećanih javnih investicija", ističe Burilović.

Podravka, čiji će predstavnici biti dio velikog gospodarskog izaslanstva koje putuje u Baku, a u njemu su među ostalima i Gredelj, Div grupa, DOK-ING, Galeb, Gulliver Travel, Ingra, Končar i Uljanik, kaže kako je već prisutna određeni niz godina na azerbajdžanskom tržištu Azerbajdžana, ali želi to unaprijediti.

"Riječ je o manjem plasmanu naših proizvoda, s obzirom da postoje određene barijere u trgovini i slobodnom protoku robe. Budući da mi već imamo razvijene proizvode prilagođene lokalnim navikama tamošnjeg stanovništva te s obzirom na vrlo veliki potencijal navedenog tržišta, zainteresirani smo za pronalaženje pouzdanih partnera", rečeno je Hini iz Podravke koja pozdravlja inicijativu održavanja gospodarskog foruma.

Robna razmjena Azerbajdžana sa svijetom u stalnom suficitu

U robnoj razmjeni sa svijetom Azerbajdžan je u stalnom suficitu pa je tako u 2015. ukupna robna razmjena iznosila 24,8 milijarda dolara od čega je izvoz bio 16,4 milijarda, a uvoz 8,4 milijarde dolara. Najznačajniji trgovinski partneri u izvozu su Italija, Indonezija, Njemačka i Izrael.

Najviše uvoze strojeve i opremu, prehrambene proizvode, metale i kemikalije iz Rusije,  Turske, Velike Britanije i Njemačke.

Procjenjuje se da će financijska situacija u zemlji ostati stabilna zahvaljujući znatnim deviznim rezervama koje su akumulirane iz naftnog fonda, SOFAZ-a, koja se znaju prebacivati u proračun kako bi se umanjio deficit. To pokazuje i dalje veliku ovisnost o prihodima od prodaje nafte.
Ulaganja u Azerbajdžanu očekuju se uglavnom u infrastrukturne projekte, posebice izgradnju plinovoda prema Turskoj, (TANAP, Transanadolski plinovod, rok izgradnje do 2018.) i plinovoda prema Europi (Transjadranski plinovod TAP).

Hrvatska u nizu područja već prepoznata u Azerbajdžanu  

Ukupna vrijednost hrvatske robne razmjene s Azerbajdžanom u 2015. iznosila je nešto manje od  400 milijuna dolara, od čega je vrijednost hrvatskog izvoza u Azerbajdžan 4,6 milijuna dolara, a uvoza 391,6 milijuna dolara.

Više od 90 posto uvoza u Hrvatsku odnosi se na naftu, dok se iz Hrvatske najviše izvozi vojna oprema.

U prvih šest mjeseci ove godine robna razmjena iznosila je 84 milijuna dolara što je pad u odnosu na isto razdoblje 2015. od 58,4 posto

Luka Burilović naglašava da su u Azerbajdžanu uz IT tvrtke prepoznata i hrvatska vojna industrija te da je primjerice Geofoto ugovorio projekt vojnog geoinformacijskog sustava s azerbjedžanskim ministarstvom obrane, a Šestan-Busch unosnu isporuku 20.000 kaciga.

Postoje velike mogućnosti nadogradnje dobre suradnje s hrvatskom vojnom industrijom, osobito u području nabave vojne opreme te remonta starih vojnih brodova.

"Upravo je ova industrija, koja posljednjih godina bilježi visoke stope rasta, dokaz da je u izlogu najvećih svjetskih sajmova prepoznata hrvatska kvaliteta", kazao je Burilović.

Uz uspjehe vojne industrije, HGK podsjeća i na najnoviji posao implementacije bolničkog softvera tvrtke IN2. Uz to, InfoCumulus je pobijedio na međunarodnom natječaju za implementaciju CRM rješenja Azerfonu, drugom po veličini mobilnom operateru u Azerbajdžanu dok je Banksoft sklopio ugovor s azerbajdžanskim MiliKartom.

Najčitaniji članci