Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
92 komentara

Knjižarska branša na samrti ili - bilo je lijepo dok je trajalo...

Sam Algoritam je, kako je poznato, u svibnju 2015., zbog dugovanja koja su premašivala 40 milijuna kuna, pokrenuo predstečajnu nagodbu u kojoj se tvrtki otpisala otprilike polovica duga

Foto: Robert Anic/PIXSELL
92 komentara

Pušteno je nekoliko višemilijunskih zadužnica, svi nakladnici stopirali su prodaju knjiga i treba se vidjeti hoće li netko od drugih izdavača, poput Školske knjige, preuzeti neku od knjižara. Ali sam Algoritam MK, kao takav, je gotov, bez ikakve imovine i mogućnosti dobivanja kredita od banaka. Sve su opcije iscrpili. Tako je jedan od hrvatskih nakladnika komentirao blokadu tvrtke

Algoritam MK, zbog koje se u utorak, 9. svibnja, sazvao hitan sastanak Zajednice nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

- Panika je jer se radi o 40-ak prodajnih mjesta lanca. Svima je u interesu da se ti kanali oslobode - komentirao je jedan od domaćih književnih urednika trenutačno stanje u Algoritmu MK, kako se tvrtka službeno zove od ljeta 2016., otkako je Profil napustio projekt APM, odnosno lanac Algoritam, Mozaik knjiga i Profil. Izlaskom Profila AMK je “spao” na 35 knjižara, čija je sudbina sad neizvjesna.


- Četiri su kuće zainteresirane za preuzimanje određenih prodajnih mjesta AMK. Želimo spasiti barem dio toga lanca jer u protivnom bi se moglo dogoditi da u roku od dva mjeseca ostanemo bez 40 posto kapaciteta i infrastrukture za poslovanje. Kad se uzme u obzir i što se događa s Tisak Medijom zbog Agrokora, ovo s AMK bi zaista mogao biti izuzetno golemi udarac na ionako šepavo domaće izdavaštvo - komentirao je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Mišo Nejašmić iz naklade Jesenski i Turk. Za sam AMK, smatra, nema pomoći.


- On je blokiran i po mojem mišljenju vrlo su male šanse da će stvar proći bez predstečajne nagodbe, mada je mi želimo izbjeći jer ionako će po svoj prilici ta sredstva koja su ostala kao obveza prema vjerovnicima ostati, da se tako izrazim, nekonzumirana - kaže Nejašmić.

S ministarstvima kulture i gospodarstva u stalnom su kontaktu, pojašnjava.
- Ministarstvo kulture je najavilo mjere kojima će pomoći zajednici, ne poduzeću, primjerice, otkupima i uopće ubrzavanjem ovog postupka, da nam ovaj prijelaz, točnije, skok bude nešto bezbolniji. To se iskreno nadam da će zaista biti, da će nas se prepoznati kao bitnu industriju u Hrvatskoj. Istina, na općem gospodarskom planu mi smo im svi skupa, kao branša, ‘teški’ kao neka mala tvrtka, i sigurno nam se neće dogoditi neki ‘lex Algoritam’, daleko od toga, ali ne bi nas se trebalo napustiti u teškom trenutku - zaključuje Nejašmić.

Uopće, situacija s Algoritmom MK nije nova ni neočekivana. Sam Algoritam je, kako je poznato, u svibnju 2015., zbog dugovanja koja su premašivala 40 milijuna kuna, pokrenuo predstečajnu nagodbu u kojoj se tvrtki otpisala otprilike polovica duga, a ostatak od 20 milijuna kuna vjerovnicima je trebao isplaćivati idućih sedam godina. Antičević je pak tad, u intervjuu za tportal, pojasnio da je Algoritam u dugove zapao zbog previsokih cijena najamnina koje su plaćali za 45 knjižara.

- To je bio rezultat konkurentske borbe u branši u kojoj su se izdavači upustili u opasnu trku za osvajanje što više prostora - rekao je Antičević dodajući da su izdavači širili mrežu prodaje i međusobno se natjecali s konkurencijom licitirajući cijene najamnine prostora.

Foto: Borna Filic/PIXSELL Neven Antičević

Algoritam je tad, na temelju optimistične prognoze o oporavku hrvatskoga gospodarstva, sklapao fiksne ugovore za najam prostora na deset godina na bazi prodaje iz 2007., kad su se knjige odlično prodavale. Cijena najamnine kretala se od 25 do 45 eura po četvornome metru, dok bi realna cijena bila 15 eura, pojasnio je tad tportalu Antičević. Zbog gospodarske krize i pada standarda, knjige su se sve lošije prodavale i zarada je bila sve manja, a kako se ugovori nisu mogli mijenjati, počeli su se gomilati dugovi. Kad su shvatili da ne mogu uništiti konkurenciju jer će uništiti sebe, odlučili su se na spomenuti projekt APM, daljnje okrupnjavanje vrijedno 60 milijuna kuna koje je najavljeno kao poslovni potez koji će spasiti cijelu knjižarsku industriju (dok su su ga skeptični komentirali kao posljednji čavao u lijesu). Odmah tad 45 knjižara lanca Algoritam - Profil - Mozaik knjiga sveden je na njih 35, a Profil je vrlo brzo, već početkom 2016., službeno u srpnju, napustio tvrtku. Navodno je tad AMK “oprostio” nekoliko mlijuna duga te poslovanje preusmjerio na svoj osnovni biznis, izdavanje knjiga, prije svega beletristiku, publicistiku i dječja izdanja. Antičević je u intervjuu za Nacional u srpnju 2016. to ocijenio potezom koji su trebali napraviti i svi ostali prije dvadeset godina, ciljajući na hrvatski specifičan model prema kojemu su veliki izdavači istodobno i knjižari i distributeri. Idealno bi bilo da su vlasnici knjižara privatni poduzetnici neovisni o bilo kakvim utjecajima “sa strane”, koji na bilo koji način mogu utjecati na procjenu što izložiti kao hit, što staviti na akciju, kako, ukratko, planirati izloge i, na kraju krajeva, baviti se knjigom. U Europi je, recimo, uobičajeno da izdavačke kuće nisu vlasnici knjižara, dok kod nas i u svim zemljama bivše Jugoslavije vlada, kako je upozoravao Antičević, model megalomanskih tvrtki.

- Nakon osamostaljenja Hrvatske postojala je golema nelikvidnost i svi koji su se bavili izdavaštvom bili su prisiljeni otvarati svoje knjižare kako bi dobili pristup ‘kešu’ – objasnio je Antičević za Nacional 2016. dodajući da je vrijeme renesanse knjižarske djelatnosti u Hrvatskoj bilo 2005. i 2006., kad su naklade bile goleme. Ali nekoliko godina kasnije, 2008., došlo je do krize svih sudionika u lancu pisac, prevoditelj, izdavač, knjižara i knjižnica. U 2009. je, primjerice, broj prodanih knjiga u knjižarama bio 2,5 milijuna primjeraka, a na kioscima i u trgovačkim lancima prodano je oko milijun knjiga. Broj prodanih knjiga 2010. i 2011. pao je od 30 do 40 posto.

- U samom startu, hrvatske su se knjižare trebale izdvojiti kao zasebni biznis, a s obzirom na to da ih nitko od malih privatnika nije htio otvarati, mi, izdavači, bili smo primorani to napraviti jer je tržište to tražilo. Danas naš knjižarski lanac zarađuje oko 100 milijuna kuna godišnje, što opet nije dovoljno da se uredno posluje jer su tu dugovi koji se moraju riješiti - pojasnio je Antičević prilikom raskola s Profilom prošle godine.

- Branša je u problemima, a da se stvari drastično promijene nabolje, potrebne su dvije stvari koje ne ovise o nama, nažalost. Prva je financijska situacija hrvatskih građana, odnosno gospodarski rast ili bogatstvo stanovništva. Dakle, moramo čekati bogatije stanovništvo. Drugo, moramo čekati pismeno stanovništvo koje voli čitati - izjavio je Antičević prošle godine dodajući da se ipak nada kako će se stvari posložiti.

Nakon sastanka 9. svibnja rekao je kako su napravili pregled stanja i da su u potrazi za zajedničkim rješenjem.

- Nakladnici su svi puni razumijevanja, svima nam je stalo da izađemo iz ružne situacije – kaže Antičević.  

Antičević iz Algoritma:

Branša je još u problemima, a da se stvari drastično promijene nabolje, potrebne su dvije stvari koje ne ovise o nama, nažalost.

Antičević o društvu:

Prva je financijska situacija građana. Dakle, moramo čekati bogatije stanovništvo. Drugo, moramo čekati pismeno stanovništvo koje voli čitati.     

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja tjednika Express

    

  

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message