'Kod popisivanja, ljude zasad najviše muči pitanje boravišta'

Jučer se do 20 sati popisalo ukupno sto tisuća građana  iz svih hrvatskih županija, poručili su iz Državnog zavoda za statistiku koje provodi popis stanovništva.

Popisivanje je počelo jučer, a po prvi se puta provodi digitalno, ali samo u prvoj fazi. Građani imaju priliku svoje podatke u sustav unijeti sami do 26. rujna. Nakon toga slijedi druga faza koja će trajati tri tjedna, sve do 17. listopada, a tada na teren izlaze popisivači.

Lidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku, rekla je da je upitnik jednostavan kako ljudi ne bi odustali kada se počnu popisivati. Međutim, poziva u Zavod je jučer bilo izuzetno puno.

POPIS STANOVNIŠTVA Neprijavljeni podstanari ne trebaju se bojati popisivača: 'Statistika smo, nismo MUP'

- Građani zovu i pitaju o postupku samopopisivanja, vjerodajnicama, pojedinačnim situacijama u obiteljima, a starije osobe pitaju mogu li ih unuci popisati - rekla je Ivana Sopta iz Zavoda.

Dodala je da ipak postoje dva pitanja na kojima ljudi najviše zapinju, a to su pitanja o boravištu i prebivalištu. Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova u RH, rekao je kako se treba popisati.

- Najčešće je da osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba prebivalište ima na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Zanima nas gdje osoba provodi najveći dio vremena - rekao je Plesac.

Jednog je čitatelja 24sata pak zanimalo, kako je moguće da sustav nije reagirao nakon što je namjerno napisao da je njegovo dijete koje ima 12 godina bilo ranjeno u okolnostima Domovinskog rata. Iz Državnog su nam zavoda objasnili kako svako dijete može stati na minu zaostalu iz Domovinskog rata te da zbog toga sustav nije reagirao.

Od 2000 do 5000 kuna je kazna za odbijanje davanja podataka ili ako su netočni.