Nečitanje, nažalost, vuče pogubniju pojavu od neznanja i površnosti, a to je gubljenje rječnika vlastitog jezika. Pa svi “bindžaju”, čekaju “apdejt” i “plejaju” omiljene liste
Građani u Hrvatskoj, prema najnovijem istraživanju koje je agencija Kvaka provela za organizatore Noći knjiga, i dalje baš ne čitaju. Gledano u brojkama, od 1000 ispitanika, njih 42 posto u prošloj je godini pročitalo barem jednu knjigu. Postotak je isti kao i 2019., nešto niži nego posljednje dvije godine. Ali u zadnjih 11 godina, koliko se istraživanje provodi, rezultat je uvijek pola-pola. Dakle, polovica građana u prosjeku godišnje ne pročita nijednu knjigu. Tu bi se vjerojatno našlo i školaraca. Nerijetko ispadne i da je jedina knjiga koju pročitaju njihovi roditelji upravo lektira - da pomognu klincu kojemu se ne da čitati tamo neki ishlapjeli kanon. A u cijelom kaosu koji proživljavamo posljednjih nekoliko godina, i to čitanje je, moglo bi se reći, postalo precijenjeno. Pa tko će čitati uz sav dnevni posao, psihozu zbog strašnih vijesti koje postaju sve strašnije, da ne govorimo o vremenu koje nam oduzimaju oceani sadržaja na raznim platformama.