Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Tradicionalna komemoracija za žrtve holokausta održana je u nedjelju na Židovskom groblju gdje je odana počast stradalima u sabirnom logoru za Židove koji je u Đakovu postojao od 1941. do 1942. godine, kada je kroza njega prošlo oko 2.000 židovskih žena, djece i staraca, većinom iz BiH
Od 2.000 logoraša, stradalo ih je oko 560. Sahranjeni su na Židovskom groblju u Đakovu i to uz sačuvane osnovne identifikacijske, osobne podatke koje je kriomice sačuvao tadašnji grobar Stjepan Kolb. Stoga je Židovsko groblje u Đakovu jedinstveno u svijetu, prvotne limene nadgrobne pločice prije 15-ak godina zamijenjene su kamenim nadgrobnim pločicama.
Dijelu logoraša, logor u Đakovu bio je samo postaja za dalje, za jasenovac, Auschwitz i druge logore smrti.
Molitvu na Židovskom groblju izrekao je glavni rabin za Hrvatsku Luciano Moše Prelević. Uz predstavnike Židovske općine Osijek, komemorirali su i predstavnici Koordinacije židovskih općina iz Hrvatske, Srbije te BiH, predstavnici židovskih općina iz Zagreba, Rijeke, Slavonskog Broda, Novog Sada, Beograda.
Pozdravne riječi uputio je i đakovački gradonačelnik Marin Mandarić (HDZ) koji je položio vijenac kod spomen-obilježja.
Među onima koji su odali počast žrtvama holokausta u Đakovu bio je i predsjednik Židovske općine Zagreb te koordinator Židovskih općina Hrvatske dr. Ognjen Kraus. Dok ga, kako je rekao, s jedne strane veseli zajedničko okupljanje svake godine, čime sjećanje na žrtve holokausta ne blijedi, s druge je strane zabrinut za ono što se događa u svijetu.
"Italijom marširaju fašisti u tamnim košuljama, u Njemačkoj isto tako desnica raste, desnica raste u čitavoj Europi", rekao je Kraus te podsjetio da je u NDH, u 50 logora, pogubljeno 36 tisuća Židova.
"Zabrinut sam. Upravo sam ovdje i iz toga razloga, da se sjetimo", zaključio je Kraus.
U ime Đakovačko-osječke nadbiskupije pozdravio je dr. sc. Grgo Grbešić koji priprema knjigu o logoru u Đakovu i koja će biti završena u jesen ove godine.
"Radim to kao katolik jer čistim memoriju svog naroda. Tražiti oproštenje nije slabost nego snaga, iako osobno nemam ništa s tim, no, kako sam rekao, čistim memoriju svog naroda", rekao je Grbešić.
24sata © 2026
