'Končar je zaradio više nego što Vlada želi dobiti prodajom'

Sindikata metalaca Hrvatske traži od Vlade da Končar elektroindustriju d.d. vrati na popis trgovačkih društava od posebnog interesa za državu i dubinsku analizu nakon koje bi se razmotrila mogućnost i način prodaje državnih dionica, u suprotnom najavljuju različite prosvjedne akcije, prvu za 30. svibnja u krugu tvrtke.

Končar kao Mercedes ili Fiat

"Končar je imageom toliko jaka firma u Hrvatskoj da me podsjeća na Mercedes u Njemačkoj, Fiat u Italiji i sve one velike firme o kojima vlade tih država vode interes", rekao je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik sindikata Vedran Dragičević. Prozvao je Vladu da neodgovornom i nepromišljenom odlukom želi prodati profitabilnu tvrtku, koja je zaštitni znak Hrvatske, kako bi zadovoljila velike banke, Europsku komisiju i "tko zna koga".

Dragičević naglašava da država zapravo neće dobiti 360 milijuna kuna, koliko se želi uprihoditi tom prodajom. Ako Končar bude prodan do kraja lipnja, kako se najavljuje, prošlogodišnja dobit, a potom i ovogodišnja planirana dobit tvrtke pripast će kupcu, odnosno država će dobiti manje od polovice planiranog novca, objašnjava.

Sindikat tvrdi da je Končar u pet godina obrnuo oko 3,1 milijardi kuna, a prihod mu je godišnje 800 milijuna kuna, pa bi država od njega zaradila više nego što Vlada želi dobiti prodajom.

Holding Končar ima 17 društva kćeri, zapošljava 3600 ljudi, a još 2000 ih preko manjih tvrtki živi od Končara, naglašava Dragičević te ističe da tvrtka ima i vlastiti institut, u kojem radi oko tisuću visokoobrazovanih ljudi, od kojih 30 doktora znanosti, koji sam sebe financira.

Prodaja vodi do postupnog gašenja tvrtke

Prodajom Končara došlo bi do postupnog gašenja tvrtke jer bi krajnji kupac, kazao je, ustvari ugasio tvrtku koja mu je konkurencija na tržištu. Čak i da ga kupe mirovinski fondovi o čemu, kaže, ima informacije da je sve dogovoreno, oni bi ga na kraju prodali jer ih zanima jedino dobit. A taj kupac bi uništio Končar jer mu ne treba konkurencija, tvrdi Dragičević, spominjući pritom Siemens.

Također upozorava da se Končar rasprostire na 260 tisuća četvornih metara na dobroj lokaciji, te je uvjeren kako bi ga netko mogao kupiti s namjerom da ga iseli i tamo izgradi nešto drugo.

Nismo protiv privatizacije koja bi ojačala Končar, ali se bojimo privatizacije kojom bi se zatvorila radna mjesta, smanjili prihodi državi i lokalnoj samoupravi od prihoda, poreza i doprinosa, zatvorila radna mjesta u pratećoj industriji i nestao razvojni kapacitet jer bi se ugasio institut, kaže Dragičević.

Došlo bi i do gubitka udjela u društvu Končar jer bi, upozorio je, Simens imao pravo prvokupa dionica tvrtke Končar KPT u kojoj je Siemens suvlasnik s Končarom koji ima 49 posto dionica. Osim toga, prodajom se, smatra Dragičević, širom otvaraju vrata za prodaju HEP-a budući da HEP 80 posto ugradbenih dijelova kupuje od Končara.

Sindikat traži fond koji bi kontrolirao dionice Končara

Rješenje je, poručuje, vraćanje Končara na listu tvrtki od strateškog interesa, provođenje dubinske analize te, kroz donošenje potrebnih zakona, stvaranje posebnih fondova koji bi se isključivo bavili takvim tvrtkama, za što je potrebno šest mjeseci.

"Nismo protiv privatizacije, ali mora se stvoriti fond koji bi kontrolirao dionice i ne bi ih smio prodati u prvih pet godina, dok god država ne kaže 'da, ide se u tom i tom smjeru'“, rekao je Dragičević potvrdivši da bi ih zadovoljilo kada bi država zadržala kontrolni paket dionica.

Sadašnja odluka Vlade je neozbiljna i događa se samo kako bi se pokazalo da u državi kreću reforme, a zapravo ne kreće ništa, poručuje Dragičević. Najavljuje okupljanje radnika u krugu tvornice 30. svibnja, a ako se odluka ne promijeni i izlazak na ulice.

Država posjeduje više od 50 posto dionica Končara EI, a Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) je u četvrtak, 12. svibnja, nakon telefonske sjednice Vlade na kojoj je s liste strateških tvrtki skinut Končar, odlučilo da će se na burzi prodati 20,4 posto dionica.