U drugom pandemijskom valu i nakon njega nije došlo do unosa virusa kod divlje svinje, lisice i čagljeva te kod životinja iz zoološkog vrta. U sedam hrvatskih gradova Covid su otkrili u otpadnim vodama
COVID NAŠLI U OTPADNIM VODAMA
Korona se kod hrvatskih šišmiša razlikuje od ljudskog tipa virusa
SARS-CoV-2 nije utvrđen kod slobodno živućih divljih svinja, lisica, čagljeva i galebova klaukavaca, školjkaša iz komercijalnog uzgoja te životinja u Zoološkom vrtu grada Zagreba. Kod šišmiša je utvrđen koronavirus koji se za 12 posto razlikuje od virusa SARS-CoV-2. Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.
To su rezultati istraživanja koje je proveo Hrvatski veterinarski institut.
Pogledajte video: Šačica prosvjedovala pred bolnicom Rebro
Pokretanje videa...
VIDEO
Istraživali je li došlo do prijenosa na divlje životinje
- Nakon pojave bolesti COVID-19 Hrvatski veterinarski institut vrlo je brzo povećao biosigurnosni stupanj laboratorija te uveo laboratorijske metode za dijagnostiku te bolesti, kazao je dr. sc. Boris Habrun, ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta.
Kako bi se utvrdilo je li došlo do prijenosa novog koronavirusa na divlje životinje, Institut je prošle godine krenuo u veliko istraživanje.
Svinje u vrhu po broju bolesti uzrokovanih koronavirusima
- Istraživanje smo temeljili na pretraživanju slobodno živućih te životinjskih vrsta koje žive u zoološkom vrtu. Od slobodno živućih vrsta odabrali smo divlje svinje, crvene lisice i čagljeve. Lisica i čagalj pripadaju kanidima za koje se pokazalo da su osjetljivi i primljivi za virus, a svinja je poznata kao inkubator za rekombinaciju različitih sojeva virusa te sadrži proteine koji dopuštaju vezivanje koronavirusa za receptore, istaknula je na predstavljanju rezultata dr. sc. Lorena Jemeršić, predstojnica Odjela za
virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.
Svinje u životinjskom svijetu predvode po broju bolesti uzrokovanih koronavirusima.
Divlje svinje, lisice i čagljevi vrste su rasprostranjene po Hrvatskoj i sve češće dolaze u naseljena mjesta i hrane se otpadom, pojašnjava. Životinje su pretražili na prisustvo protutijela i virusa SARS-CoV-2.
Pretražili su i 32 vrste životinja iz Zoološkog vrta grada Zagreba.
Sadašnji sojevi ne prelaze lako s čovjeka na divlje životinje
Srećom, u drugom pandemijskom valu i nakon njega nije došlo do unosa virusa kod divlje svinje, lisice i čagljeva te kod životinja iz zoološkog vrta.
To govori u prilog činjenici da dosadašnji sojevi virusa ne prelaze lako s čovjeka na divlje životinje.
Iako ptice nisu prirodni nositelji virusa iz roda betakoronavirusa među kojima je SARS-CoV-2, djelatnike Instituta je zanimalo mogu li galebovi pasivno prenositi virus i izlučivati ga izmetom.
Zato su pretraženi galebovi klaukavci koji obitavaju na Jakuševcu, najvećem deponiju smeća u Hrvatskoj. Utvrđeno je da galebovi klaukavci ne prenose virus i ne predstavljaju javnozdravstvenu prijetnju premda se hrane otpadom.
Koronu pronašli u otpadnim vodama u Zagrebu, Zadru, Vinkovcima...
I uzorci školjkaša, tj. dagnje, kamenice i brbavice s komercijalnih uzgajališta na Jadranu bili su negativni na prisutnost virusa SARS-CoV-2. Ti su školjkaši pretraženi u sklopu istraživanja prisutnosti virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama.
Cirkulacija virusa SARS-CoV-2 u otpadnim vodama utvrđena je tijekom drugog vala epidemije u svih sedam hrvatskih gradova uključenih u istraživanje: Zagrebu, Vinkovcima, Slavonskom Brodu, Koprivnici, Karlovcu, Zadru i Splitu.
Rizik za zarazu preko otpadnih voda je nizak
- Trenutačno nema čvrstih dokaza da otpadne vode i školjkaši mogu biti izvor infekcije virusom SARS-CoV-2 za ljude te se stoga smatra da je javnozdravstveni rizik nizak. Potvrđen je učinak obrade otpadnih voda drugog i naročito trećeg stupnja na redukciju i uklanjanje virusa SARS-CoV-2. Manja učinkovitost redukcije i uklanjanja je povezana s većom incidencijom infekcija virusom SARS-CoV-2 u stanovništvu. Međutim, kako je u Hrvatskoj svega 37 % stanovništva spojeno na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda minimalno drugog stupnja, oprez je nužan zbog moguće kontaminacije okoliša s kojim su divlje životinje u izravnom kontaktu, upozorio je dr. sc. Dragan Brnić, voditelj Laboratorija za serološku dijagnostiku virusnih bolesti Hrvatskog veterinarskog instituta.
Institut je u istraživanje je uključio i koloniju šišmiša iz jedne spilje u Šibensko-kninskoj županiji.
Betakoronavirus kod šišmiša
Naime, šišmiši su prirodni rezervoari različitih koronavirusa, pa tako i onih srodnih virusima SARS i SARS-CoV-2.
- Komercijalnim smo testovima kod šišmiša dokazali prisutnost protutijela za SARS CoV-2, ali ne i sam virus. Dokazali smo šišmišji betakoronavirus koji se, kao i drugi dosad poznati betakoronavirusi izolirani iz potkovnjaka, svrstava u istu skupinu sa SARS CoV i SARS-CoV-2. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se trenutačno najsličniji šišmišji virus CoV-2 razlikuje za 4 % odnosno 1150 mutacija, to predstavlja nekoliko desetljeća evolucijske razlike. Virus koji smo mi dokazali, razlikuje se čak 12 % od SARS-CoV-2.
Do sličnih rezultata nedavno su došli i kineski istraživači“, rekla je dr. sc. Ivana Lojkić, voditeljica Laboratorija za bjesnoću i opću virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta.
Ne bojte se šišmiša
Pojasnila je da ljudi ne trebaju strahovati od šišmiša, nego da ih trebaju štititi.
Svi šišmiši u Hrvatskoj su kukcojedi, dakle prirodni insekticidi. Jedini leteći sisavci važan su indikator zdravlja ekosustava.
Što je veći broj vrsta šišmiša prisutan na nekom području, to je taj ekosustav zdraviji.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
