Glavne karakteristike virusa koji inficiraju nove domaćine su relativno teški simptomi, kao što je i slučaj kod novog koronavirusa, zbog neprilagođenosti virusa na novog domaćina i obrnuto, objašnjava virolog
VIROLOG OBJAŠNJAVA
'Koronavirus postoji već milijunima godina, mutirao je'
U Hrvatskoj je do sada na koronavirus testirano 156 ljudi, dok ih je pet zaraženo.
S pojavom prvog zaraženog u Hrvatskoj, nastala je panika. Ljudi su ispraznili police trgovačkih centara od šećera i brašna, dok maskica i antiseptika za ruke više nema.
Kako bismo bolje razumjeli o kakvom se to virusu radi te koliko je zapravo opasan, intervjuirali smo virologa dr.sc. Igora Juraka, profesora na Odjelu za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci.
Koronavirus postoji već milijunima godina
- Novi koronavirus koji uzrokuje trenutnu paniku širom svijeta zvan 2019-nCOV ili COVID-19 ili SARS-CoV-2, je novootkrivena vrsta virusa iz porodice koronavirusa. Drugim riječima, koronavirusi postoje već milijunima godina i inficiraju različite životinje, uključujući ljude - kaže.
Do 2002. godine i pojave SARS-koronavirusa, znanstvenici i liječnici nisu pridavali veliku važnost virusima iz ove porodice zbog blagih ili nikakvih simptoma infekcije. Međutim, pojavom uzročnika SARSa (tzv. SARS-CoV) te kasnije pojavom uzročnika MERSa (MERS-CoV) uočen je zastrašujući potencijal koronavirusa za izazivanje teških oboljenja i smrti.
- Oba su virusa uzrokovala veliki postotak teških respiratornih bolesti, ali su na sreću ostali ograničeni na relativno malom broju inficiranih te na ograničenim lokalitetima. SARS i MERS vjerojatno svoje korijene vuku u koronavirusu šišmiša koji mutira i stječe sposobnost infekcije ljudi. Za ovakve promjene virusa, odnosno mogućnosti preskakanja s vrste na vrstu, nekada je dovoljan mali broj mutacija. Podrijetlo COVID-19 u ovom trenutku nije poznato, međutim virus pokazuje veliku sličnost s virusima pronađenim u šišmiša, te nešto manje sličnosti sa SARS-om - objašnjava.
'Ne zna se uzrok mutacije'
Na koji način je virus stekao mutacije potrebne za prelazak s životnije na čovjeka u ovom trenutku nije poznato.
- Važno je napomenuti da virusi prirodno mutiraju i pojava kojoj trenutno svjedočimo je relativno česta, međutim današnja tehnologija omogućava nam i uvid u takve događaje, a što do samo prije 20tak godina nije bilo moguće - kaže profesor.
Virusi su čestice na granici žive i nežive prirode te kako bi preživjeli trebaju živi organizam, odnosno domaćina.
- Glavne karakteristike virusa koji inficiraju nove domaćine su relativno teški simptomi, kao što je i slučaj kod novog koronavirusa, zbog neprilagođenosti virusa na novog domaćina i obrnuto. Mutacijama virus u pravilu stječe mogućnost za lakši ulazak u stanicu ili virus razvije otpornost na obrambene mehanizme domaćina - kaže Jurak.
Iako je u ovom trenutku na razini pretpostavke, za COVID-19 se smatra da je kao životinjski virus ostvario jače vezanje na dodatne receptore na površini stanice čovjeka koji mu omogućavaju lakšu i produktivniju infekciju.
- No važno je napomenuti da će velika većina zaraženih s COVID-19 imati samo blage simptome prehlade - kaže.
Koronavirus možda prelazi sa životinje na čovjeka
- Različiti koronavirusi inficiraju različite životinje, od ptica pa do sisavaca i čovjeka, i uglavnom se radi o virusima koji inficiraju određenu vrstu. Međutim, očito je da su prelazi s vrste ne vrstu mogući. Razmjeri ovakvih među-životinjskih prelaza su slabo istraženi, i vjerujem da će dio budućih istraživanja ići tim smjerom - ispričao nam je.
Za testiranje potencijalno zaraženih osoba na koronavirus, potreban je poseban test.
- Kod pacijenata za koje se sumnja zaraza koronavirusom uzima se bris grla, nakon čega se takav uzorak analizira pomoću specifičnog molekularnog testa, takozvanog RTqPCR - kaže.
- Ovakvim se testom specifično umnožava dio virusnog genoma te ga je nakon toga moguće detektirati i po potrebi dalje analizirati. Sam proces, od pripreme uzorka do analize traje nekoliko sati - objašnjava profesor.
Trenutno u Hrvatskoj samo Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević provodi ovakve testove, međutim uskoro bi i drugi klinički laboratoriji preuzeti dio analiza.
- Obzirom na okolnosti, odnosno moguće širenje zaraze, ovakve analize moraju provoditi samo laboratoriji koji posjeduju adekvatnu opremu i zaštitu te visoko specijalizirane stručnjake - zaključuje.
Sve o korona virusu pročitajte ovdje
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
