Moramo zahtijevati javnu ispriku od britanske vlade zbog zločina koje su počinili nad nama, rekao je za Reuters
Kralj Karlo započinje posjet Keniji koja je prožeta bolnom kolonijalnom poviješću
Britanski kralj Karlo u utorak započinje četverodnevni državni posjet Keniji, prvi posjet bivšoj koloniji, tijekom kojeg planira priznati "bolne aspekte" zajedničke povijesti koja je uključivala gotovo sedam desetljeća kolonijalne vladavine.
Karlo je u pratnji kraljice Camille stigao u istočnoafričku državu tijekom noći, a u utorak ujutro će ga primiti kenijski predsjednik William Ruto u glavnom gradu Nairobiju.
Buckinghamska palača kaže da je posjet odraz bliske gospodarske i sigurnosne suradnje dviju zemalja te suradnje po pitanju klimatskih promjena.
Karlo planira upoznati poduzetnike iz tehnološkog sektora Kenije i obići objekte za divlje životinje.
On i Camilla također će otputovati u jugoistočni lučki grad Mombasu.
Mnogi su Kenijci, međutim, najviše usredotočeni na ono što će Karlo reći o kolonijalnom nasljeđu, uključujući mučenja, ubojstva i raširenu eksproprijaciju zemlje, od koje velik dio još uvijek pripada britanskim državljanima i tvrtkama.
Najozloglašenije razdoblje britanske vladavine su pedesete 20. stoljeća, tijekom Mau Mau pobune 1952.-1960. u središnjoj Keniji.
Kenijska komisija za ljudska prava (KHRC) procjenjuje da je 90.000 Kenijaca ubijeno ili osakaćeno, a 160.000 zatočeno tijekom pobune.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva prethodno je izrazila žaljenje zbog britanskih postupaka u tom razdoblju te je pristala na izvansudsku nagodbu od gotovo 20 milijuna funti 2013.
Karlo i Camilla obići će novi muzej nacionalne povijesti, posjetiti mjesto na kojem je 1963. godine proglašena neovisnost i položiti vijenac na grob Neznanog ratnika.
"Njegovo Veličanstvo će izdvojiti vrijeme tijekom posjeta da produbi svoje razumijevanje nepravde koju je u ovom razdoblju pretrpio narod Kenije", stoji u priopćenju Buckinghamske palače.
Reparacije
Karlo posjećuje Keniju dok neke bivše kolonije preispituju svoje veze s monarhijom i zahtijevaju od Britanije da učini više po pitanju suočavanja s kolonijalnom prošlošću.
Barbados je 2021. odbacio kraljicu Elizabetu kao državnog poglavara i postao republika, dok je Jamajka signalizirala da bi to mogla učiniti.
Karlo, tada još uvijek prijestolonasljednik, iznenadio je mnoge na prošlogodišnjem samitu Commonwealtha, dobrovoljnom udruženju zemalja proisteklih iz Britanskog Carstva, priznajući ulogu ropstva u korijenima organizacije.
Mnogi građani bivših britanskih kolonija žele da se Karlo ispriča i založi se za reparacije.
U Keniji to traže vođe naroda Nandi.
Njihov tadašnji vođa Koitalel Arap Samoie vodio je desetljetnu pobunu sve dok ga nije ubio britanski pukovnik 1905.
U godinama koje su uslijedile, Britanci su konfiscirali većinu njihove zemlje i stoke.
Samoiein praunuk Kipchoge araap Chomu pripisao je Britancima zasluge za doprinos kenijskom obrazovnom i javnozdravstvenom sustavu, ali je rekao da se povijesne nepravde moraju ispraviti.
"Moramo zahtijevati javnu ispriku od britanske vlade zbog zločina koje su počinili nad nama", rekao je za Reuters.
"Nakon isprika, očekujemo i odštetu", dodao je.