Norveški mirovinski fond izvijestio je u srijedu da je u prvoj polovini godine zabilježio gubitak na ulaganjima od 174 milijarde dolara budući da su na dionice utjecali strah od globalne recesije i inflacija
NEGATIVNI PRINOSI
Kriza u najvećem mirovinskom fondu: Zaradu 'pojela' inflacija, strah od recesije i rat u Europi
Najveći mirovinski fond u svijetu, 'težak' oko 1,3 bilijuna dolara, zabilježio je u razdoblju od siječnja do lipnja negativan prinos na ulaganja od 14,4 posto.
„Tržište su obilježili rast kamatnih stopa, visoka inflacija i rat u Europi”, rekao je izvršni direktor fonda Nicolai Tangen.
„Posebno su loše prošle tehnološke dionice s povratom od minus 28 posto”, dodao je Tangen.
Svi sektori u koje fond ulaže zabilježili su negativne prinose u prvoj polovini godine, uz izuzetak onog energetskog, s povratom od 13 posto koji je potaknuo skok cijena energenata zbog rusko-ukrajinskog rata.
Prinos na ulaganja u dionice iznosio je u prvoj polovini godine minus 17 posto, a prinos na ulaganja u obveznice minus 9,3 posto. Negativan prinos fond je zabilježio i na ulaganja u infrastrukturu za obnovljive izvore energije, od minus 13,3 posto.
Zaradu su donijela te ulaganja u nekretnine koje nisu izlistane na burzi, s prinosom od 7,1 posto.
Krajem lipnja 68,5 posto imovine kojom fond upravlja bilo je uloženo u dionice, a 28,3 posto u obveznice. Udio ulaganja u nekretnine koje nisu izlistane na burzi iznosio je tri posto, a udio ulaganja u infrastrukturu za obnovljivu energiju 0,1 posto.
Fond je osnovan 1996. godine kako bi ulagao prihode od prodaje nafte i plina za mirovine svih građana Norveške. Trenutno drži udjele u više od 9300 kompanija diljem svijeta.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
