'Krizne okolnosti traže i mjere racionalizacije javne uprave'

Posljednjih dana u javnosti često od stručnjaka možemo čuti kako život nakon borbe protiv korone više neće biti isti. U danima i mjesecima koji su ispred nas propitivat će se mnogo toga, pa će neminovno na red doći i javna uprava kakvu smo do sad poznavali.

- Premda tvrdnja da je svaka kriza ujedno prilika za inovaciju i poboljšanje već ofucani klišej ona je zapravo točna. U javnoj je upravi puno prostora upravo za inovaciju, poboljšanje i uštede – navodi Ivan Koprić stručnjak za javnu upravu.

Napominje kako se i najbolje javne uprave u svijetu stalno prilagođavaju promijenjenim okolnostima, no naša nije nažalost među njima. Podsjetio je i je kako Europska komisija nakon dubinskog pregleda zaključila kako prostora za unapređenje ima napretek. Među preporukama Komisije je potreba teritorijalne reforme, eliminiranje problema nejednakih javnih usluga i fragmentacije upravljanja, stvaranje jedinstvenog sustava plaća u javnoj upravi te bolje upravljanje državnom imovinom i poduzećima.

- Upravo se u teritorijalnoj organizaciji zemlje na 555 općina i gradova, 20 županija i Grad Zagreb koji stoji kao neka vrsta države u državi krije glavni problem, a ujedno i ključ poboljšanja. Tko uspije pokrenuti reformu toga sustava koji su političke elite proglasile maltene svetim pokrenut će mnoge pozitivne procese u javnoj upravi, gospodarstvu i društvu općenito - poručuje Koprić.

Mjere koje treba poduzeti u trenutku kad nam na glavu pada nova ekonomska kriza, navodi, mogu se podijeliti na kratkoročne i dugoročne. Pozitivna je okolnost da neka priprema za sve njih postoji, a negativna da se malo toga može napraviti preko noći. Ipak, nastavlja, mogu se donijeti važne i dugoročno ozbiljne odluke, a sada je poručuje, pravi trenutak za to. U što kraćem roku, a po mogućnosti odmah trebalo bi usvojiti skicu teritorijalne reorganizacije kao stratešku političku odluku koja će se dalje razrađivati i implementirati kroz zakonodavstvo. Koprić sad vidi priliku da se politika konačno odluči za modernu organizaciju koja se temelji na 120-130 temeljnih lokalnih jedinica sukladno mreži urbanih centara te četiri regije uz Grad Zagreb koji ostaje zasebna jedinica. Sve manje jedinice smatra da bi trebale funkcionirati na volonterskoj osnovi, bez birokratizacije koja im sada odnosi većinu vremena i (oskudnih) sredstava.

Predlaže da bi ciljna veličina lokalne jedinice trebala biti 25-30.000 stanovnika, uz određene dodatne kriterije, ali najmanja ne bi trebala biti manja od 5.000 stanovnika, uz iznimke koje se nameću na otocima i sličnim područjima. Nužno je opredijeliti se za načelo integriranog lokalnog upravljanja i pružanja javnih usluga građanima kroz jedinice lokalne samouprave te usmjeriti da se u razdoblju od pet godina te nove jedinice lokalne samouprave i regije decentralizira sve što su uobičajeni lokalni i regionalni poslovi.

- Time bi se omogućilo da se država riješi skoro 1.500 ispostava i drugih područnih jedinica ministarstava, ali i još nekoliko stotina sličnih ureda državnih ustanova, poduzeća i agencija koje ima na području jedinica lokalne samouprave čime sada onemogućava da lokalne zajednice upravljaju svojim resursima i rješavaju svoje lokalne probleme same - kaže Koprić.

Napominje kako bi tako započela i reforma upravljanja javnim poduzećima, ustanovama i agencijama, koja je jedna od najnužnijih promjena koje su hitno potrebne. U taj je sektor potrebno, kaže, hitno intervenirati sustavnim zakonom, koji se prije nekoliko godina počeo pripremati, ali se od njega odustalo, kao i mjerama organizacijskog restrukturiranja i stroge financijske kontrole.

- Trebalo bi donijeti odluku o nužnoj transformaciji državne uprave mjerama organizacijske i funkcionalne racionalizacije, koje uključuju uspostavu manjeg broja ministarstava i organizacija središnje državne uprave, ozbiljno povezivanje državnih registara i širenje pružanja usluga elektroničkim putem te provedbu unutarnje reorganizacije. Paralelno s tim, trebalo bi razraditi mjere zbrinjavanja viška zaposlenih, tamo gdje ga ima - navodi Koprić.

Navedenim mjerama, poručuje, ne samo da bi se utemeljio moderni sustav javne uprave, nego bi se omogućilo da se ostvare značajne uštede javnog novca, a istodobno poboljšaju usluge javne uprave i kvaliteta javnog upravljanja u zemlji na dugi rok.