Krpamo se za protupožarnu sezonu: 'Imamo sve manje sezonskih vatrogasaca...'

Ljetna turistička sezona, period koji ugostitelji i hotelijeri uz obalu jedva mogu dočekati, počela se sve snažnije odražavati na hrvatski vatrogasni sustav. Dani dolazaka turista i obim posla u godinama se poklapaju s protupožarnom sezonom, zbog čega linearno opada broj dostupnih vatrogasaca spremnih za gašenje šuma i riskiranja života za javno dobro. Za četiri mjeseca rada sezonski vatrogasci neto su plaćeni oko 5500 kuna, sad 727 eura, a Hrvatska ih svake godine treba oko 1000. Oni u Državnim intervencijskim postrojbama dobiju 200 kuna po danu. Rade u smjenama od dva tjedna, a mogu ih poslati bilo gdje.

Čiste požarne puteve

Svi županijski vatrogasni zapovjednici u priobalju, od Istre do Dubrovnika, priznaju da je sve manje zainteresiranih za sezonski posao. Jednoglasni su da bi im plaće morali značajno povećati jer ljudi odlaze za boljim poslovima.

Najviše njih i ove će godine biti u Splitsko-dalmatinskoj županiji, između 350 i 400.

- To su ljudi koji inače rade taj posao kao dobrovoljci, samo su kroz te mjeseci plaćeni. Naknada je takva kakva je. Naša prednost je u tome što su nam otoci zadnjih pet, šest godina samodostatni. Ako je veći požar, šaljemo im ljude za dežurstva - kaže nam njihov županijski zapovjednik Ivan Kovačević.

Kao i u svim županijama, dodaje kako sve vježbe idu prema planu te je zadovoljan odazivom.

No potpuno drukčiju situaciju s otocima ima zadarski županijski zapovjednik Matej Rudić.

- Sve je manje stanovništva, pa ujedno i vatrogasaca po otocima. Puno ih je bez cesta i prolaza te su zarasli. Ipak, dobro smo povezani trajektima, imamo svoj vatrogasni broj i gumenjak pa brzo šaljemo pomoć - kaže Rudić i dodaje kako su prošle godine imali 113 sezonaca.

Njegov kolega Stjepan Simović, koji pokriva dubrovačko područje, kaže da moramo naći model kako bismo zadržali sezonce.

- Baš sam u posjetu Korčuli, gdje smo imali neke od najgorih požara. Imali smo 2022. čak 175 sezonaca i nadamo se zadržati tu brojku. Kad imate tri velika požara, vi morate imati od 300 do 400 ljudi na raspolaganju za gašenje i dežurstva - kaže Simović te dodaje kako su im Pelješki most i nova obilaznica pomogli u povezanosti.

U toj županiji posebno moraju surađivati s BiH jer požari ne poznaju granicu i često prelaze na našu stranu.

Nekontrolirano spaljivanje

Sezonskih 170 vatrogasaca zatražio je i šibenski županijski zapovjednik Darko Dukić. Upozorava i kako na njegovu području i dalje ima mjesta pod minama što otežava gašenje. Prema stvarima na papiru, do kraja godine sve bi trebali razminirati.

Sličan problem muči i ličko-senjskog zapovjednika Zvonimira Lončarića.

- Mina i dalje ima uz A1, između Male kapele i Svetog roka. Najveći problem nam je nekontrolirano spaljivanje pa se i autoput zatvarao - kaže Lončarić.

Na raspolaganju će mu biti tek 20-ak sezonaca jer stanovništva je na tom području sve manje.

S ljudstvom najbolje stoji Dino Kozlevac u Istarskoj županiji. Njihovi DVD-i i javne postrojbe dobro su povezani pa im je na raspolaganju oko 1300 vatrogasaca.

- Dobro je da su Hrvatske šume po novom odlučile postaviti šumske kamere u sve priobalne županije i poslušale naše savjete oko šumskih puteva. Mi najbolje znamo gdje su nam problemi - kaže Kozlevac.

Svi oni svjesni su da imamo kanader manje na raspolaganju, njih pet od šest. Ipak, vojska se odazvala na svaki poziv. No problem je to koji će morati rješavati na državnoj, odnosno europskoj razini. 

S čim sve kreću u sezonu

1. Prema najavi MORH-a, za sezonu će biti dostupno do pet kanadera, od šest koliko smo ih imali. Jedan je iskorišten za dijelove. Imamo i šest airtraktora, a avioni moraju biti spremni pomoći EU.

2. Država je povukla helikoptere Mi-8 zbog mogućeg slanja u Ukrajinu, a vatrogascima ostavila jedan Mi-171. Resursi im ističu kroz godinu dana, a neće ih obučavati za let Black Hawkovima.

3. Vatrogascima je vojska zabranila desantiranje užetom iz helikoptera pa im služe kao taksi. Službeno je to rezervirano za specijalce. Neslužbeno, istekli su certifikati za rusku opremu.

4. Najviše požara u sezoni nastane zbog ljudskog nemara i spaljivanja biljnih ostataka. Inspekcija je 2022. ispisala 653 prijave, a najviše njih upravo zbog paljenja trave i grmlja. Državi nedostaje inspektora.

5. Hrvatska treba 1000 sezonskih vatrogasaca. Po mjesecu angažmana dobiju 729 eura (5500 kuna) neto te se svi slažu kako je to premalo. Odvlače ih bolje plaćeni poslovi u turizmu i inozemstvu.

6. Šumske kamere od 2023. pokrivat će cijelu obalu, šire se i čiste protupožarni putevi, objedinjava se komunikacija i opreme ima dovoljno. Uz česte vježbe, svi bi trebali spremni za sezonu.