Tog najtežeg dana 6. prosinca 1991. godine Dubrovnik su na prvim crtama obrane branila i obranila točno 163 branitelja, po čemu će dubrovačka 163. brigada HV kasnije dobiti svoju oznaku 163
Krvavi sveti Nikola: JNA, četnici i Crnogorci cijeli dan su gađali Dubrovnik, poginulo 22 ljudi
Svake godine, 6. prosinca označava Dan dubrovačkih branitelja, istovremeno i blagdan svetog Nikole. S tugom u srcima, ali i neizmjernim ponosom, prisjećamo se događaja koji su zauvijek obilježili ovaj dan - 6. prosinca 1991. godine, kada je Dubrovnik suočen s jednim od najžešćih napada u svojoj povijesti.
Taj je napad ostao zapamćen u povijesti kao najžešće razaranje stare gradske jezgre Dubrovnika koja je pod zaštitom UNESCO-a. Razaranje je počelo u 5.50 sati ujutro, a trajao je cijeli dan. Iako brojčano oko 20 puta slabiji, branitelji utvrde, kojih je toga dana na položaju bilo tridesetak nasuprot daleko bolje naoružanih pripadnika JNA i četnika dragovoljaca te potpore od oko 700 neprijateljskih vojnika tenkovskih, topničkih i raznih drugih postrojbi, u bliskim su borbama tijekom bitke za Srđ uspjeli odbiti sve napade.
Neprijatelji su toga dana gađali i hotele s izbjeglicama tako što su prilazili brodovima obali Lapada. Prilikom gašenja jednog hotela poginula su trojica vatrogasaca. U napadima je poginulo i 14 civila, petero branitelja, a ozlijeđeno je 52 ljudi. Taj je dan označio prekretnicu u ratu oko Dubrovnika. Moral branitelja je značajno porastao, a neprijatelj je shvatio da osvajanje Dubrovnika neće ići onako lako kako je zamislio.
Pokretanje videa...
01:22
Tog najtežeg dana 6. prosinca 1991. godine Dubrovnik su na prvim crtama obrane branila i obranila točno 163 branitelja, po čemu će dubrovačka 163. brigada HV kasnije dobiti svoju oznaku 163.
Napadi počeli u listopadu
Napadi na Dubrovnik počeli su dva mjeseca ranije, točno u 6 sati prvog dana listopada 1991. godine. Jug Hrvatske s kopna, mora i zraka napalo je više od 13 tisuća pripadnika Jugoslavenske vojske (JNA), uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera. Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crti obrane dugoj više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojbi dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.
Poginula 184 branitelja i 92 civila
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode. Samo u prvom tjednu listopada poginulo je 27, a ranjeno 100 hrvatskih branitelja dubrovačkog područja i hrvatskih civila.
Tijekom srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 hrvatska branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1.500 osoba.
U srpskim i crnogorskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 tisuće prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala agresori su spalili 2.127 kuća, kao i zaštićeni, 500 godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, srpski i crnogorski agresori su opljačkali.