Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Imate priču? Zovite i šaljite! 099/224-2424 za WhatsApp, Viber, MMS, SMS email: reporter@24sata.hr telefon za čitatelje: 01/24-24-242
80 komentara

Kuna slabi, rate kredita rastu. HNB: Ne brinite, čuvamo tečaj

Rate stambenog kredita od 350 eura je od početka ožujka do danas zbog slabljenja kune narasla za 61 kunu. HNB je potrošio već više od dvije milijarde eura kako bi spriječio da tečaj otklizi i dugovi eksplodiraju

Zagreb: Konferencija "Hrvatska kakvu trebamo: Predsjedanje Hrvatske EU"
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
80 komentara

Svi koji imaju kredite vezane za valutnu klauzulu za euro, sa zebnjom gledaju tečajne liste koje svakodnevno objavljuje Hrvatska narodna banka. 

Od početka krize s korona virusom, kuna slabi prema euru, pa je potrebno sve više kuna za platiti istu ratu kredita. Hrvatski dužnici su već prošli kalvariju sa tečajem švicarskog franka koji je u prošloj krizi jako ojačao, a rate kredita su zbog toga, ali i zbog podizanja kamata otišle nebu pod oblake. U situaciji kada su mnogi građani izgubili posao ili su im pali prihode, rast rata kredita je značio financijsku omču oko vrata pa su završili u blokadi i dugotrajnim sudskim postupcima. 

0,008 POSTO Na tečajnoj listi HNB-a kuna neznatno oslabila prema euru

Prema srednjem tečaju HNB-a, jedan euro je u utorak vrijedio 7,625 kuna, što znači da je kuna najslabija u zadnje četiri godine. Još početkom ožujka je tečaj bio 7,45 kuna za jedan eura, a to ima utjecaj i na rate kredita. Primjerice, za ratu stambenog kredita od 350 eura je početkom ožujka trebalo platiti 61 kunu manje nego po tečaju od utorka. 

Ne čini se velika razlika, ali ipak je svaka kuna važna, a glavno je i pitanje hoće li kuna i dalje nastaviti slabiti? Kako nam je rekao guverner HNB-a Boris Vujčić, nema razloga za brigu jer za razliku od franka, HNB održava i nastavit će održavat stabilan tečaj eura kako bi izbjegli bilo kakve šokove za građane i tvrtke koje su zaduženi u eurima. HNB nikada ne otkriva do koje mjere će pustiti da kuna "otklizi", no svih ovih godina ga drži u rasponu od 10-ak posto između najnižeg i najvišeg.

Zagreb: Sjednica Sabora nastavljena raspravom o uredbi o sekuratizaciji SJEDNICA SDP i Glas daju podršku: Sabor o izmjenama zakona o HNB-u

- Održavamo i dalje stabilnost tečaja. Sve je u razinama normalne povijesne fluktuacije. Imali smo 2015. godine i viši tečaj. Kuna je oslabjela zbog očekivanja da neće biti turističke sezone koja uvijek znači priljev eura. Ali mi smo u dobrim godinama skupili dovoljnu akumulaciju međunarodnih rezervi za obranu tečaja. Ne očekujemo nikakav značajniji pritisak koji ne bi mogli lagano kontrolirati – poručio je guverner Vujčić. 

Kriza koja je zapljusnula cijelo svjetsko gospodarstvo od ožujka je oslabila i kunu. Dosad je HNB već pet puta intervenirao kako bi održao tečaj kune. HNB je bankama prodao 2,25 milijardi eura, a time se tope i međunarodne pričuve. One sada iznose 17,3 milijarde eura i na najnižoj razini su od kraja 2018. godine. No, guverner Vujčić kaže da su i više nego dovoljne da bi se održao tečaj kune. A sada očekuje i smirivanje tečaja jer je pao i uvoz zbog pada potrošnje. 

HNB: Nova intervencija - bankama prodano više od 618 mil. eura

Slabija kuna, s druge strane, pomaže onima koji izvoze i imaju ugovorene cijene u eurima. Oni s ovim tečajem dobivaju više kuna za istu vrijednost svojih proizvoda u eurima. Zbog toga su mnogi zagovarali da bi Hrvatska trebala pustiti da kuna oslabi na barem osam kuna i tako se pomogne naš izvoz. Ali s druge strane, hrvatski građani, država  i tvrtke su zadužene za 260 milijardi kuna kod banaka. Od toga 133 milijarde otpada na same građane. Zadnjih godina su popularne kune, ali većina kredita je još u euru. I zato bi svako slabljenje kune značilo i njihovo povećanje duga. 

Vujčić, ali i prije njega guverner Željko Rohatinski su zato branili kunu.

- To bi toliko povećalo dug u hrvatskoj da bi nas vratilo u recesiju, a ne bi pomoglo našem gospodarstvu – rekao je u jednom ranijem intervjuu Vujčić za 24sata. 

Osim toga, Hrvatska se obvezala na održavanje stabilnog tečaja i cijena ako želi uvesti euro kao valutu. S eurom se gubi svaki rizik od promjene tečaja i njegova utjecaja na rast rata kredita, a kamate su niže. Euro bi ipak donio nešto više cijene, ali HNB je već objavio da bi taj rast cijena, na primjerima drugih zemlja bio neznatan. 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message