Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Putovanje se, prema preliminarnim procjenama, produljuje na čak 5.000 kilometara, što bi ukupno vrijeme leta moglo povećati za dodatna tri sata sa standardna dva sata
Svijet s nestrpljenjem iščekuje najavljeni sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji bi se u narednim tjednima trebao održati u Budimpešti. Dok mađarski premijer Viktor Orbán, kao domaćin, uvjerava da su "pripreme u punom jeku", najveća logistička zagonetka nije sadržaj razgovora, već kako će ruski predsjednik uopće stići do srca Europske unije. Zbog sankcija i zatvorenog zračnog prostora, Putinov put do mađarske prijestolnice pretvara se u pravu geopolitičku odiseju, a objavljena karta otkriva nevjerojatno složenu i zaobilaznu rutu.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Europska unija uvela je opsežne sankcije, uključujući potpunu zabranu letenja ruskim zrakoplovima kroz zračni prostor svih 27 država članica. Iako je Mađarska članica Unije, Putinov predsjednički zrakoplov, modificirani Iljušin Il-96 poznat kao "Leteći Kremlj", ne može jednostavno preletjeti susjedne zemlje poput Poljske ili Slovačke.
Izravna zračna linija od Moskve do Budimpešte duga je oko 1.500 kilometara i let bi u normalnim okolnostima trajao nešto više od dva sata. Međutim, trenutna politička realnost prisiljava Kremlj na kreativna i znatno duža rješenja. Putovanje se, prema preliminarnim procjenama, produljuje na čak 5.000 kilometara, što bi ukupno vrijeme leta moglo povećati za dodatna tri sata. Kako navodi portal za zrakoplovne vijesti Air Live, ovakav let zahtijeva "pažljivu koordinaciju s turskim i srpskim kontrolama zračnog prometa, kao i potencijalne planove za nepredviđene vremenske ili diplomatske komplikacije".
Prema karti koja je objavljena na temelju analiza otvorenih izvora, najvjerojatnija ruta zaobilazi gotovo cijelu Europu. Putinov zrakoplov, vjerojatno u pratnji ruskih i turskih lovaca, poletjet će iz Moskve prema jugu, preletjeti Kaspijsko more, a zatim ući u zračni prostor Irana i Turske. Nakon Turske, putanja se nastavlja preko Sredozemnog mora, zaobilazeći Grčku, te ulazi u zračni prostor Crne Gore, a zatim i Srbije, prije nego što konačno stigne u Mađarsku.
Ovaj "tursko-srpski koridor" smatra se najpraktičnijom opcijom. Turska, iako članica NATO-a, održava složene, ali funkcionalne odnose s Moskvom, dok Srbija nije članica EU-a i otvoreno iskazuje prijateljske odnose s Rusijom. Druge opcije, poput preleta preko Crnog mora i zatim Bugarske ili Rumunjske, smatraju se rizičnijima. Iako Europska komisija napominje da države članice mogu pojedinačno odobriti izuzeće od zabrane leta, to bi za Bugarsku i Rumunjsku, u kojima se nalaze važne NATO baze, predstavljalo osjetljivu političku odluku.
Cijela operacija ne bi bila moguća bez snažne podrške mađarskog premijera Viktora Orbána, koji se pozicionirao kao ključni posrednik i Putinov najbliži saveznik unutar EU. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó već je izjavio: "Naravno da ćemo osigurati da on može ući u Mađarsku, ovdje održati uspješne razgovore i zatim se vratiti kući."
Dodatnu komplikaciju predstavlja i nalog za uhićenje koji je za Putinom raspisao Međunarodni kazneni sud (ICC) zbog navodnih ratnih zločina. Mađarska je, međutim, u procesu povlačenja iz ICC-a, čime praktički eliminira tu pravnu prepreku. I sama Europska unija, unatoč sankcijama, signalizirala je da pozdravlja svaki sastanak koji može doprinijeti "pravednom i trajnom miru u Ukrajini".
Dok se čeka službena potvrda plana leta, sama činjenica da se o ovakvim rutama uopće raspravlja zorno prikazuje dubinu geopolitičke izolacije Rusije. Putovanje Vladimira Putina u Budimpeštu postalo je simbol preoblikovanja globalne diplomacije, gdje i najjednostavniji logistički zadatak, poput leta na sastanak, postaje prvorazredni strateški i sigurnosni izazov.
24sata © 2026
