Da nije krize, web oglašavanje bi ojačalo i ranije

Visoka poslovna škola Zagreb djeluje od 2006. godine, a uskoro započinje s izvođenjem specijalističkog diplomskog studija marketinga i komunikacija, kao slijed postojećeg preddiplomskog stručnog studija. Dekan dr. sc. Lukša Lulić ima ambiciozan cilj doseći status Veleučilišta u čim kraćem roku. S dekanom smo razgovarali o razvoju VPŠZ, te trendovima u digitalnom marketingu.

- Grupa vaših studenata je s nastavnicima posjetila Dane komunikacija u Rovinju. Što ih se najviše dojmilo?  

Već treću godinu vodimo na Dane komunikacije grupu ambicioznijih studenata, koji su i članovi naše interne kreativne agencije Promotion 3sto7. Na taj način se najbolje susreću sa marketinškom praksom. Imaju također priliku pratiti predavanja vrhunskih svjetskih stručnjaka i kreativaca. To ih zatim motivira i inspirira u radu na samoiniciranim projektima kao i onima za vanjske naručitelje. Najviše su ih se dojmila dva strana gosta: David Muhlenfeld, kreativni direktor i glazbenik, koji crpi svoje ideje iz glazbe i uspješno spaja svoj talent s industrijom oglašavanja. Drugi je bio, možemo slobodno reći „performans“ Davida Shinga, AOL-ovog digitalnog proroka. Njegovo je predavanje izgledalo kao nastup zvijezde (što on i jest), od vizualnog dojma do načina prezentacije ideja o digitalnim trendovima i njihovom utjecaju na naše živote u budućnosti. 

- Čujemo da ste opet kao škola ostvarili uspjeh na Idejaxici – vaša studentica 3. godine marketinga je u prvonagrađenom timu! Motivirate li studente na sudjelovanje?

Da, ovo je prvenstveno pobjeda naše Ane Vonić i ostatka njenog tima, studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Mi redovito pozivamo studente da sudjeluju u takvim natječajima, a posebno su motivirani dosadašnjim uspjesima naših studenata, prvom nagradom na Case Study Competition prije 2 godine, te ulaskom u finale na prošloj IdejaXici. To je velik uspjeh za relativno mali broj studenata, mi upisujemo stotinjak novih studenata godišnje u odnosu na državne fakultete s velikim kvotama.

- Možete li usporediti marketinški management i korporativne komunikacije hrvatskih kompanija s ostatkom EU? Kaskamo li ili smo ravnopravni po kvaliteti? 

To je kompleksno pitanje, kao što su kompleksni i problemi hrvatskog  gospodarstva. Postoje s jedne strane tvrtke koje primjenjuju marketinški način upravljanja te brinu o razvoju i načinima korporativne komunikacije s javnostima, kvalitetom uz bok europskim i svjetskim standardima, ali ima i onih koje još uvijek misle kako je marketing isključivo oglašavanje, te kako se loš proizvod može prodati uz pomoć agresivne reklame. Može, ali samo jednom.

Davor Puklavec/Pixsell

- Koji trendovi digitalnog marketinga u svijetu najbolje prolaze kod korisnika? Idemo li u korak s razvijenom Europom?

U kontekstu digitalnog marketinga moram priznati da naše tržište sve više prati europske ali i globalne trendove. Veće, odnosno ozbiljnije B2C kompanije u Hrvatskoj primjenjuju digitalnu tehnologiju u svojim marketinškim naporima. Odnedavno se sve više budžeta ulaže u web oglašavanje i produkciju sadržaja kao trendovskim metodama oglašavanja. Da nije krize, vjerojatno bi taj trend ojačao i ranije, no upravo zbog nje je najveći dio budžetskog 'kolača' za oglašavanje išao i još uvijek ide u produkciju TV oglasa. Naš predavač izravnog marketinga Goran Luburić na primjer često spominje termin marketing conversion funnel koji, kada govorimo o digitalnoj tehnologiji oglašavanja, postavlja nove standarde u izgradnji svjesnosti o marki, prodaji i lojalnosti. Takvi trendovi se gotovo isključivo temelje na produkciji sadržaja i indirektnom uvjeravanju tj. stvaranju potrebe za proizvodima i uslugama.   

- Video se čini u strašnom uzletu u svijetu. Također, budućnost je mobilna, ako već ne i sadašnjost, kako stojimo u Hrvatskoj?

Video produkcija sadržaja ili popularno zvanog contenta je u eksponencijalnom uzletu, što zbog niskih troškova produkcije, što zbog široke dostupnosti takvog sadržaja putem weba i društvenih mreža. Više gotovo da i ne postoji ozbiljna kompanija koja na svojim web stranicama nema u obliku video materijala objašnjen svaki proces vezan uz proizvode/usluge koje nudi, kao i video svjedočanstva predstavnika kompanije i zadovoljnih kupaca. No, takva produkcija najviše dolazi do izražaja u gerila oglašavanju, u kojemu se sve teže razabire granica između sadržaja usmjerenog prodaji i povećanju svjesnosti o marki. 

- Koje su prednosti odabira Visoke poslovne škole Zagreb u odnosu na klasična, državna sveučilišta? 

Prednost je prvenstveno drugi način komunikacije sa studentom - obzirom na relativno malen broj studenata u grupi, nastavnik može uspostaviti izravniji kontakt, a svaki student dobiva priliku da sudjeluje u diskusiji, prezentira svoje ideje, uči se nastupati u javnosti. Na taj način nastava postaje interaktivna. Druga je prednost što se stručni studij manje bavi teorijom, a više posvećuje praktičnim primjerima u okviru nastave, odlazi se na teren, dovode se stručnjaci iz prakse. 

- Što možemo očekivati od vašeg diplomskog studija marketinga i komunikacija (model je 3+2 god.)? Možete li nam predstaviti neke procjene polaznika? 

Diplomski studij je logičan nastavak usavršavanja, prvenstveno naših studenata koji su već završili ili će tek završiti prijediplomski studij, a većina njih želi nastaviti obrazovanje. Osim toga, računamo i na ostale polaznike koji su trogodišnji studij završili na drugim visokim učilištima i fakultetima ili su ga prekinuli, jer je područje zanimljivo, a cjenovno smo prihvatljivi, pa možemo reći da našim klijentima pružamo vrijedno i upotrebljivo znanje.

Davor Puklavec/Pixsell

- Koji gosti predavači iz poslovnog svijeta djeluju na Visokoj poslovnoj školi Zagreb? Iznenade li se kad ih pozovete da dođu predavati? 

Pozivamo i dovodimo razne vrhunske stručnjake, specijaliste pojedinih područja iz marketinških agencija, isto tako iz raznih medijskih kuća, ali i gospodarstvenike, menadžere raznih kompanija i institucija, od privatnog do javnog sektora, nema smisla neke od njih izdvajati, sva zbivanja su vidljiva na našoj internetskoj stranici. Rado se odazivaju, no malo je teže uskladiti termine. Pojedine goste predavače na kraju predavanja naši studenti kratko intervjuiraju, a video objavljujemo na našem YouTube kanalu. Ovo se nadovezuje na vaše pitanje o uzletu video zapisa.

- Nedavno ste ušli u Erazmus obitelj. Omogućujete li svojim studentima i nastavnicima međunarodnu razmjenu?  Imate li i stranih predavača?

Od ulaska u Erazmus krajem prošle godine već smo ostvarili nekoliko partnerstava s poslovnim školama u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Srbiji i Španjolskoj, Također smo primljeni u članstvo ECBE (European Council of Business Education). To otvara mogućnost razmjene studenata koji obično odlaze u partnersku instituciju na 1 semestar, dok nastavnici uglavnom odlaze na kraće razdoblje. Uskoro ćemo primiti prvog gostujućeg profesora iz Španjolske na tjedan dana. Imali smo i tri predavača  iz Kanade, Velike Britanije i Slovenije na našoj znanstvenoj konferenciji „Fedor Rocco“ održanoj 2013.

- Što je najveći dosadašnji uspjeh Visoke poslovne škole Zagreb?  

Uspjesi naših studenata su na prvome mjestu, njihovi rezultati. Svako novo radno mjesto nakon završetka studija za nas predstavlja uspjeh. Isto tako, kada već zaposleni studenti napreduju na ljestvici zahvaljujući stečenom znanju i diplomi, o čemu nam svjedoče naši Alumni. Zatim, uspjeh je kontinuirano podizanje kvalitete nastave i razvoj programa. Razvijamo učilište, kako vertikalno, pokretanjem diplomske razine, tako i horizontalno, na nova područja, interesantna za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini.

- Gdje pronalazite motivaciju i što želite još ostvariti s Visokom poslovnom školom Zagreb? 

Okušati se u području obrazovanja nakon brojnih menadžerskih funkcija u poslovnom sektoru predstavlja moj osobni izazov. U prijašnjem odgovoru već sam spomenuo na čemu intenzivno radimo, uz punu podršku Grada Zagreba kao našeg vlasnika. Ono što ću nastojati postići u svojem mandatu je da Visoka poslovna škola Zagreb preraste u Veleučilište Zagreb, respektabilnu obrazovnu ustanovu, ne samo na području Zagreba, već i u širem kontekstu.