Lustrirao bi medije: Zastupnik je tražio obračun s novinarima

Željko Glasnović zatražio je u Saboru lustraciju medija. Mediji su, prema njemu, najveća prepreka demokraciji. Ne govoreći o detaljima, spomenuo je kako bi se u prvom redu trebalo obračunati s ljudima koji nose kodna imena Gizela i Olivier...

Glasnović nije pojasnio na koga je mislio, no o novinarki pod kodnim imenom Gizela, kao navodnoj suradnici jugoslavenske obavještajne službe svojedobno je govorio jedan bivši čelnik HRT-a, dok je o Gizeli u romanu s ključem “Ambra” pisao Ivan Aralica. 

O agentu Olivieru ili, prema nekim verzijama, Oliveru, također se pisalo po internetskim forumima, no niti su kad pruženi dokazi za te objede niti je objavljen ijedan dokument. SDP-ovac Peđa Grbin - koji se s Glasnovićevom idejom ne slaže - pozvao je kolegu zastupnika da tu zamisao pretoči u prijedlog zakonskog teksta.

- Vi ste danas zastupnik, kao i ja, i pozivam vas da ovo što ste rekli pretočite u jedan dokument, primjerice zakon o lustraciji, i da ga uputite u proceduru, da to raščistimo jednom za svagda - kazao je Grbin. 

I Karamarko je spominjao ideju lustracije

Tomislav Karamarko u više je navrata zadnjih nekoliko godina u srce svog programa stavljao ideju lustracije. 

U kolovozu 2014. godine u Dubrovniku je rekao:

- Kad HDZ dođe na vlast, najprije ćemo napraviti lustraciju. Onda ćemo tog zločinca Tita protjerati sa svih ulica i trgova u Hrvatskoj, i najvažnije, moramo konačno srediti hrvatsko školstvo...

Detaljan zakon o lustraciji HDZ nikad nije napisao. Lani je na njegovoj izradi počela raditi grupa ljudi predvođena povjesničarkom Brunom Esih. Zakon o lustraciji kao jedan od prva dva akta nove vlasti najavio je i Zlatko Hasanbegović. No dok ne vidimo prijedlog zakona, teško je odgonetnuti o čemu je tu riječ. 

Micanje Titova imena s ulica i trgova nije lustracija nego dekomunizacija, kao i eventualne intervencije u udžbenike, koje bi se odnosile na tretman socijalizma. 

Poteškoća leži i u tome što je, prema dokumentiranim podacima Kanađanina Marka Baskina, u HDZ 1990. i 1991. prešlo više od 90.000 članova Saveza komunista Hrvatske, dok ih je znatno manje ostalo u SKH SDP-u. Suradnju s komunističkim tajnim službama nije lako dokazati, što se vidi i iz rata Manolića i Karamarka, u kojemu nitko nije pokazao dokumente. 

Ideja lustracije, ma kako zakašnjela, nije loša, no treba napisati jasan i provediv zakon te uspostaviti čvrste procedure. Ovako se sve svodi na lupetanje napamet, primjerenije kavani nego parlamentu.