'Mađarska medijska kampanja o migrantima je lažna vijest'

Europski glasnogovornik Margaritis Schinas u utorak je osudio medijsku kampanju mađarske vlade prema predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru i američkom milijarderu Georgeu Sorosu kojom ta zemlja optužuje Bruxelles da promiče migracijski plan koji predstavlja prijetnju Mađarskoj.

Na službenoj Facebook stranici mađarske vlade objavljen je poster Junckera i Sorosa, uz popratni tekst koji ih optužuje da ugrožavaju sigurnost Mađarske.

'Imate pravo znati što Bruxelles priprema'

U tekstu stoji: 'Vi također imate pravo znati što vam Bruxelles priprema', a ispod slike piše da EU namjerava usvojiti obvezne kvote za raspodjelu imigranata, oslabiti pravo država članica glede zaštite granica i učiniti dolaske lakšima uz 'migrantske vize'.

- Kampanja mađarske vlade je nevjerojatna. Šokantno je da je takva suluda teorija zavjere u toj mjeri dospjela u 'mainstream'. Nije točno da EU ugrožava zaštitu nacionalnih granica, upravo suprotno. Ne postoje nikakvi planovi o tzv. humanitarnim vizama. Zemlje članice odlučuju koliko legalnih migranata žele prihvatiti - naglasio je Schinas.

Mađarska je bila prva zemlja u Europi koja je 2015. zauzela tvrdo stajalište prema imigraciji. Te je godine u EU stiglo više od milijun ljudi, a polovica je na putu prema zapadnoj Europi prošla preko Mađarske.

Soros, koji kroz svoje zaklade promiče liberalne ideje, prošle je godine napustio Mađarsku te je Srednjoeuropske sveučilište premjestio u Beč.

U sklopu reforme Dublinske uredbe, koja propisuje pitanje azila u EU, Komisija je predložila uvođenje automatskog mehanizma raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama po precizno utvrđenim kriterijima u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica.

Oko toga nema suglasnosti među zemljama članicama i već tri godine nema nikakva pomaka.

Tome se najviše protivi Višegradska skupina a unutar nje Mađarska.

Te su se zemlje protivile i privremenim mjerama o obvezujućim kvotama koje su izglasane kvalificiranom većinom zemalja članica u okviru rješavanja migrantske krize iz 2015., a nastavljaju se tome protiviti i kao trajnom rješenju koje bi vrijedilo u slučajevima velikog i iznenadnog priljeva izbjeglica.