Mali ekolozi: U vrtiću Slap djeca imaju ekovrt te uče o važnosti zelene energije i recikliranja

U razornom potresu koji je pogodio Baniju stradali su mnogi objekti, među kojima su i odgojno-obrazovne ustanove. Dječjem vrtiću Petrinjčica u Petrinji od ukupno pet vrtićkih objekata do neuporabljivosti su oštećena dva. Jedan od njih je Slap, u kojem je zbog potresa 110 djece ostalo bez svojih soba i trenutno svaki dan odlaze u privremeni smještaj. Zbog toga vrtić ima ograničene resurse i manjak prostora za provođenje certificiranog programa Eko škole, po kojem je godinama poznat. Za ponovni rad važna im je obnova, ali i razne donacije koje će još više unaprijediti rad njihova ekoprograma.

Sudjelovanjem na najvećoj plogging utrci u Hrvatskoj, Ekotlonu, koji će se biti 11. rujna na Bundeku, izravno pomažete mališanima. Ukupan iznos od prodaje kotizacija bit će utrošen za nabavu opreme koju organizator, 24sata i missZdrava, doniraju Dječjem vrtiću Petrinjčica u Petrinji. 

Odgojiteljica i jedna od koordinatorica Eko škole, mag. praesc. educ. Anabela Kunert, nada se da će vrtić biti ubrzo u funkciji. 

24sata: U potresu su stradala dva objekta od pet koje imate, jedan od ta dva certificiran je kao Eko škola. Očekuje li se uskoro obnova vrtića i kojim će se to novcem financirati?

Objekt vrtića koji nosi naziv Slap i koji je oštećen u potresu te nije za korištenje obnavlja se donacijskim sredstvima po principu ključ u ruke i nadamo se da će do kraja rujna biti spreman za povratak 110 djece.

24sata: Koliko je djece zbog stradavanja tih dvaju objekata ostalo bez vrtića? Jesu li oni smješteni u preostala tri objekta ili ne idu uopće u vrtić?

Stradavanjem dva objekta 220 djece ostalo je bez vrtića. Od siječnja 2021. bili su raspoređeni u dva veća preostala neoštećena objekta jer treći objekt, u stambenoj zgradi, ima samo dvije odgojne skupine. Zbog nedostatka prostora radili smo u izuzetno otežanim uvjetima, što je iziskivalo i dječju i našu povećanu prilagodljivost te fleksibilnost i strpljivost.

24sata: Kako su djeca podnijela potres u objektima koji su stradali? Je li ih bilo strah vratiti se? Kako općenito djeca u vrtiću žive sa spoznajom da je potres postao njihova svakodnevica, jer nakon onoga katastrofalnog potresi su se nastavili?

Reakcije djece na potres bile su vrlo različite, od blagih, takvih da su verbalno iskazivali kako su se osjećali, pa do teških, kad su pri naknadnim jačim potresima redovito reagirali plačem i traženjem sigurnosti uz odgojiteljicu. I dalje reagiraju na svaki potres koji osjete komentarom i traženjem pogleda ohrabrenja od odgojitelja. U danima nakon potresa odgojitelji su intenzivno radili na socioemocionalnim temama kako bi djecu dodatno osnažili u ovoj situaciji.

24sata: Kako je vrtić Petrinjčica postao Eko škola?

Naš vrtić (osobito objekt Slap, koji je i stekao status Eko škole), godinama intenzivno radi na temama održivog razvoja i provodimo ekološke projekte s ciljem da brigu za okoliš promičemo kao trajnu vrijednost i način življenja. Prikupili smo potrebnu dokumentaciju i poslali ju Udruzi Lijepa naša na evaluaciju te su nam oni dodijelili status Eko škole. Svake dvije godine slijedi obnova statusa. Vrtić mora dokazati da je u provedbi programa, prema zacrtanim smjernicama, otišao 'korak dalje', produbio i proširio rad na izabranim temama te sve aktivnosti mora iscrpno dokumentirati na mrežnim stranicama programa.

24sata: Po čemu se taj program razlikuje od standardnih programa? Što djeca u ekološkom programu uče?

Program Eko škole jasno određuje i usmjerava način na koji se sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog odgojno-obrazovnog plana i programa, primjenjuju u svakodnevnom životu vrtića. Ovakav pristup pomaže djeci osvijestiti i shvatiti kolika je važnost zaštite okoliša. Posebna pozornost posvećuje se pitanjima smanjivanja i zbrinjavanja otpada, racionalnoga korištenja energije i vode te uređivanju vrtićkog okoliša. Svi sudionici života u Eko školi: djeca, odgojitelji, administrativno i tehničko osoblje vrtića, roditelji, javna i mjesna poduzeća, predstavnici lokalne uprave i drugi, zajednički poduzimaju niz praktičnih koraka i aktivnosti s ciljem smanjenog opterećenja okoliša.

24sata: Koji su aktualni projekti koje provode Eko škole?

Stalne aktivnosti su nam razvrstavanje otpada, prikupljanje starog papira, racionalno korištenje vode i energije, ekovrt, briga za okoliš. U svim našim projektima i aktivnostima sudjeluju i roditelji vrtićke djece, koji rado dolaze u vrtić i aktivno pridonose svemu čime se bavimo, a uključujemo i lokalnu zajednicu na različite načine.

24sata: Prihvaćaju li djeca ekološke standarde i kako se najbolje očituje rezultat programa na njihovu primjeru?

Djeca predškolske dobi lako usvajaju ekološke standarde ako imaju dobar model u svom okruženju. Često nam roditelji govore kako djeca i kod kuće od njih traže da postanu ekolozi i da rade sve što i mi u vrtiću radimo. Ako gledamo dugoročno, naša će djeca jednog dana biti aktivni članovi društva, a sve ono što usvoje u ranom djetinjstvu ostat će im trajna navika te će oni i dalje živjeti 'eko'.

24sata: Kako provodite program Eko škole - je li vaše osoblje posebno educirano, imate li neku vrstu nadzora koordinatora programa i čime je sve vrtić dodatno opremljen u svrhu programa koji provodi?

Edukacija je na samim odgojiteljima i koordinatorima Eko škole u našem vrtiću – zajednički promišljamo i dogovaramo na što ćemo se fokusirati u pojedinoj pedagoškoj godini, a vodeći se interesom djece i njihovim mogućnostima. Nadzor provodi udruga Lijepa Naša, kojoj šaljemo potrebnu dokumentaciju na evaluaciju, a potom dolaze u vrtić na uvid, najčešće kad organiziramo projektni dan i podižemo zelenu zastavu (svake dvije godine).

24sata: Koje je sve subvencije vrtić koji provodi ekološki program do sada dobio?

Dobili smo donaciju za izradu ekovrta (na natječaju), od prodaje starog papira kupujemo vozila za prometni poligon u dvorištu vrtića (bicikle, romobile, tricikle), koji smo obnovili donacijom RTL-a, od donacija u vrtićkom dvorištu napravili smo drvenu kućicu koja je bila namijenjena za lončarsku radionicu, ali kako u kućici nema struje, još nismo u potpunosti realizirali svoju ideju.   

24sata: U Zagrebu se organizira prvi plogging u Hrvatskoj, Ekotlon. Sav prihod od kotizacija ide za vaš vrtić, hoćete li sudjelovati u utrci i što vam je, osim konkretne obnove zgrada, najpotrebnije za provođenje programa Eko škole?

Kako bi naš daljnji odgoj za održivi razvoj bio što kvalitetniji,  trebali bismo kante za plastični otpad i papir,  koje bismo postavili u dvorištu vrtića. Možda i, ako je moguće, solarne panele, pomoću kojih bi naša kućica dobila struju te napokon postala prava lončarska radionica, s pravim lončarskim kolom, koje nam je donirao jedan bivši gradonačelnik. Zatim dječji, ali čvršći, vrtni alat za uređenje ekovrta i gredice ljekovitog bilja. S obzirom na to da želimo obogatiti dvorište vrtića, nedostaje nam i set za istraživanje vode ili sl., neke edukativne igre za van kako bi djeca u ovo doba korone i stalnih podrhtavanja što više boravila vani. Donacija koju doniraju 24sata od velike je važnosti za naš vrtić. 

Dođite 11. rujna na Bundek na najveću plogging utrku u Hrvatskoj! 

Prijavite se OVDJE jer će ukupan iznos od prodaje kotizacija biti utrošen za nabavu opreme koju doniramo stradalom Dječjem vrtiću Petrinjčica, a pratiti nas možete i na društvenim mrežama.

Ponosni partneri projekta su Konzum, adidas, INA, HEP, OTP banka te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Projekt podržava Bigbelly SMART SOLUTIONS FOR CITIES.

Pokretanje videa...

VIDEO

Ekotlon | Video: 24ContentHaus