Mali poduzetnici pod pritiskom: Tko je spreman za rast, a tko plaća cijenu fiskalizacije?

Mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj ponovno su se našli pod pritiskom. Fiskalizacija 2.0, novi digitalni alati i sve zahtjevniji regulatorni okvir trebali bi donijeti učinkovitije poslovanje, no u praksi su otvorili niz operativnih izazova, od kašnjenja u naplati do dodatnog administrativnog opterećenja i pritiska na likvidnost.

Upravo o tom sudaru sustava i stvarnog poslovnog života govorilo se na događanju Scale Up: Veliki za male, održanom u Wespa Spaces u Zagrebu. Na panelu Scale Up u praksi sudjelovali su Marko Emer, direktor Elektroničkih računa i Ivan Brčić, direktor i osnivač Alagroma, a ovaj poslovni event moderirao je Saša Ćeramilac.

Foto: Drazen Kokoric

Fiskalizacija 2.0: dobra ideja u fazi prilagodbe

Emer je istaknuo da Fiskalizacija 2.0 predstavlja važan iskorak u digitalizaciji poslovanja te da sama ideja ima čvrste temelje, dok je početna faza provedbe jasno pokazala gdje tržište ima prostor za dodatno jačanje. „Digitalizacija kao koncept funkcionira, no dio tržišta u ovaj je proces ušao bez dovoljne pripreme. Istodobno se pojavio velik broj rješenja i posrednika, što je povećalo izbor, ali i potrebu da poduzetnici donose odluke na temelju jasnih kriterija i razumijevanja vlastitih potreba“, rekao je Emer. Dodao je kako se učinci takvih odluka često ne vide odmah u samom sustavu, već kroz dinamiku poslovnih procesa i naplate. „U prijelaznim razdobljima izazovi se rješavaju postupno, kroz prilagodbu sustava. Upravo zato je važno da su procesi stabilni i da sustavi međusobno dobro komuniciraju, jer tada računi prolaze brže, a novčani tok postaje predvidiviji“, naglasio je Emer. Posebno se osvrnuo na razumijevanje same digitalizacije poslovanja. „Digitalizacija nije samo zamjena papira digitalnim zapisom. Ako se dokumenti i dalje generiraju na papiru pa naknadno skeniraju i unose u sustav, gubi se puni potencijal digitalnih alata. Prava vrijednost digitalizacije dolazi tek kada se smanjuje ručni rad, prepisivanje i mogućnost pogrešaka“, rekao je direktor Elektroničkih računa, Marko Emer, dodajući da tada digitalni alati uistinu pojednostavljuju poslovanje, ubrzavaju procese i donose mjerljive koristi poduzetnicima.

Inovacija vrijedi tek kad preživi teren

Ivan Brčić poduzetnik je iz Slavonije, koji je uveo tehnološke inovacije u poljoprivredu. Dronovima i digitalnim rješenjima unaprijedio je tradicionalne poljoprivredne prakse i otvorio prostor za suradnju s velikim sustavima. Naglasio je da inovacija nema stvarnu vrijednost ako ne funkcionira pouzdano.

„Inovacija koja dobro izgleda u prezentaciji ne znači ništa ako ne radi na terenu. Sustav ne čini tehnologija, nego ljudi i procesi“, rekao je Brčić. U tom kontekstu, dodaje Brčić, rodila se suradnja s Hallogreenom na čelu s CEO Zvonimirom Tokićem, koji je preuzeo management i odnosa s kupcima. Hallogreen je specijalizirana tvrtka za profesionalno čišćenje i tehničko održavanje poslovnih objekata, s naglaskom na visoke standarde sigurnosti, operativnu pouzdanost i održive prakse.

„Usluga nije samo tehnologija. Sama operacija je možda 20 posto posla, ostalo su priprema, dozvole, sigurnost i organizacija. Za funkcionalan business setup u uslužnim djelatnostima moraš razmišljati korak unaprijed, a to sam postigao upravo uz Hallogreen i ovakav koncept suradnje“, rekao je Brčić. Dodaje kako je ključna prednost ovog modela upravo u spajanju dviju kompetencija koje se rijetko susreću u istoj operativi: znanja i iskustva poljoprivrednika koji godinama razvija inovativne procese i tehnologije, te Hallogreena koji je svakodnevno u kontaktu s konkretnim izazovima održivog i učinkovitog održavanja poslovnih prostora. To je posebno važno kod poslova gdje nema prostora za improvizaciju poput visinskog i bespilotnog pranja zgrada, industrijskih hala i postrojenja, gdje se učinkovitost direktno vidi kroz rezultat. Govoreći o suradnji s velikim sustavima, Brčić naglašava da mali mogu postati partneri samo ako preuzmu odgovornost za složene i rizične segmente posla.

„Veliki sustavi traže sigurnost. Njima nije ključno koliko je nešto inovativno na papiru, nego hoće li funkcionirati bez zastoja. Ako mali to mogu isporučiti, tada postaju partneri, a ne samo izvođači“, rekao je. „Mi smo dvije godine ulagali u razvoj i testiranje. Održiv rast traži strpljenje i disciplinu“, zaključio je Brčić

Okupljene je pozdravila Stella Arneri, ravnateljica Uprave za europsku teritorijalnu suradnju u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Na ESG panelu, koji je moderirala Nataša Novaković, direktorica za ESG u HUP-u, sudjelovale su Sanja Gardašević Janion iz crnogorske tvrtke Alicorn, Dobrila Močević iz PRIME Communications te Mirela Glavaš iz hrvatske konzultantske kuće PRO-MAP, koje su istaknule da ESG za male poduzetnike mora biti praktičan alat za rast, a ne dodatni administrativni teret. Kao najkonkretniji rezultat predstavljen je ESG Coach, digitalna platforma i aplikacija namijenjena poduzetnicima, koji žele uvesti ESG prakse bez složenih procedura i visokih troškova.

Foto: Drazen Kokoric

ESG alati i znanja pritom dobivaju puni smisao tek kada su praćeni financijskom podrškom. U tom kontekstu, važnu ulogu ima i Hrvatska poštanska banka, koja kroz svoje programe prati poduzetnike u fazama rasta i tranzicije.

ESG i održivi razvoj kroz podršku poduzetništvu

Hrvatska poštanska banka (HPB) svoju ulogu financijskog partnera malim i srednjim poduzetnicima održava na znanju svojih zaposlenika, dostupnosti usluga i održivosti u poslovanju. Kontinuiranom podrškom poduzetništvu te aktivnim sudjelovanjem u edukativnim inicijativama, poput projekta Start it up, HPB mladima približava realne kriterije pokretanja poslovanja i odgovornoga upravljanja financijama. Start‑up zajednica izuzetno je dinamična i motivirana, ali često izložena rizicima. Upravo zato, HPB naglašava važnost kvalitetne pripreme, od izrade poslovnog plana do razumijevanja financijskih scenarija, što je ključno za dugoročni poduzetnički uspjeh. Cilj je Banke pomoći poduzetnicima u realnom sagledavanju ideja i u realizaciji poslovnog održivog, otpornog i konkurentnog modela.

Važan dio u segmentu poslovanja s malim i srednjim poduzetnicima odnosi se na subvencioniranje kamatnih stopa u suradnji s razvojnim institucijama, jedinicama lokalne samouprave i partnerima, uključenima u provedbu NPOO‑a.

„Ponosni smo što kroz suradnju s HAMAG‑BICRO‑om i HBOR‑om osiguravamo širok raspon financijskih modela koji potiču inovativnost, energetsku učinkovitost, digitalizaciju i odgovorno upravljanje okolišem. Takve kreditne linije i jamstveni programi posebno su važni za poduzetnike početnike, žene poduzetnice i one poduzetnike kojima je pristup kapitalu izazovan, a istovremeno ključan za pokretanje ili razvoj svojih projekata“, ističu u HPB-u. Osim povoljnijih uvjeta financiranja, HPB pomaže i u usklađivanju projekata s europskim i nacionalnim ciljevima održivosti, čime doprinosi stvaranju otpornijeg i konkurentnijeg gospodarstva.

Foto: Drazen Kokoric

Suradnja s razvojnim fondovima GGF‑a i EFSE‑a omogućuje HPB-u da poduzetnicima ponudi financiranje usmjereno prema održivoj tranziciji, uz povoljnije uvjete ulaganja s pozitivnim okolišnim i društvenim učinkom. Kroz subvencioniranje kamatnih stopa, osobito u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Banka poduzetnicima olakšava pristup financiranju i pruža priliku konkurirati na tržištu, uz održive standarde koji su danas nužnost.

Takvi modeli nisu samo financijska podrška, već i poticaj za ulaganja u projekte koji zadovoljavaju visoke okolišne kriterije, čime se dugoročno doprinosi održivijem i konkurentnijem gospodarstvu.

Kao kreditna institucija snažno prisutna na lokalnoj razini, HPB surađuje s mnogim gradovima i županijama. Kroz zajedničke programe subvencija potiče razvoj prioritetnih djelatnosti, jačanje poduzetništva i razvoj lokalnih zajednica, čime konkretno doprinosi stvaranju uvjeta za bolji život u Hrvatskoj, što je i misija Banke.

Digitalizacija, kao jedan od ključnih strateških stupova HPB-a, ključni je element održivog poslovanja jer povećava učinkovitost, smanjuje troškove i utjecaj na okoliš, omogućujući poduzetnicima da se usmjere na rast i unapređenje poslovanja.

U konačnici, HPB ne vidi svoju ulogu isključivo u financiranju poslovnih projekata, nego u partnerstvu koje razumije potrebe poduzetnika, podržava inovacije i pruža alate za održiv rast. U HPB‑u vjeruju kako budućnost pripada onima koji grade stabilne, odgovorne i uključive poslovne modele i zadovoljstvo im je biti dio tog procesa.