'Malu plesačicu' još samo danas do 21 sat možete pogledati u Galeriji Klovićevi dvori

Svi koji posjetili Galeriju Klovićevi dvori i uživali u postavu izložbe "Od boemstva do vječnosti" oduševljeni su. Ako još niste, svakako je pogledajte jer je izložba otvorena još samo danas do 21 sat. 

Impresivne umjetnine iz kolekcije privatne izraelske zaklade MT Abraham (MTA) u Zagreb su stigla u organizaciji 24sata i partnera, iz ugledne mostarske galerije “The Hub of Fine Arts”. S mnogim djelima koja su stvarali slavni svjetski slikari i kipari te koja su obilježila, kako tvrde neki teoretičari, presudno umjetničko  razdoblje modernizma, naša se javnost susrela prvi put. Umjetnička zbirka zaklade MTA ustrojena je prije točno 20 godina, ali je sakupljana mnogo dulje s posebnom ljubavlju prema umjetnosti i otvorenim očima modernoga kolekcionara.

Kao apsolutne zvijezde izložbe “Od boemstva do vječnosti” djela su Edgara Degasa, Henrija Matissea i Amedea Modiglianija. Prelijepu Degasovu skulpturu “Mala četrnaestogodišnja plesačica”,  valjda njegovo najvažnije djelo, ponosno smo vratili u Zagreb nakon 12 godina. Kad je Degas 1881. premijerno izložio “Malu četrnaestogodišnju plesačicu", naslovi su vrištali kako je ružna, a danas se svijet ne može dovoljno nagledati njezine ljepote.

Degas je najčešće portretirao djevojčice na rubu siromaštva, kojima je balet u to doba bio jedini izlaz, način uspinjanja na društvenoj ljestvici. Portretirao je žene iz niže srednje klase, opterećene i izobličene radom. Jedna od tih djevojčica bila je Marie Genevieve van Goethem, kći pariškoga krojača i pralje, prepoznatljiva po svojoj dugoj raspuštenoj kosi. Bila mu je model za skulpturu "Mala četrnaestogodišnja plesačica", a koju često opisuju kao "najpoznatiju balerinu na svijetu“.Degas je skulpturu plesačice, djevojčice koja sanja o sjajnoj baletnoj karijeri, ali ostaje jednostavna djevojčica s pariških ulica, napravio u vosku. Obukao joj je pravu baletnu suknjicu, korzet prekrio žutim voskom i napravio nabore na njezinim čarapama. "Mala četrnaestogodišnja plesačica", predstavljena na šestoj Impresionističkoj izložbi 1881. godine u vitrini koju je dizajnirao sam umjetnik, šokirala je javnost naviklu na idealizirane mramorne kipove nimfi i boginja. Danas joj je svijet divi.

Amedeo Clemente Modigliani, slikarski genij nesretnog života sa samo jednom samostalnom izložbom, naslikao je 1919. portret žene po imenu Annie Bjarne. To njegovo dojmljivo ulje na platnu, nastalo samo dva mjeseca prije njegove prerane smrti, jedan je od vrhunaca zagrebačke izložbe. Još jedna zvijezda, Henri Emile Benoit Mattise, najpoznatiji je kao slikar, ali je u ranijoj fazi  izrađivao skulpture. U Klovićevim dvorima  njegov je “Ležeći akt” (“Aurore”) iz 1907. U postav su uvršteni i manje poznati slikari, poput Augustea Chabauda, kojem je unikatni ekspresivni umjetnički izražaj priskrbio jedinstveno mjesto među fovistima, ili pak Ortiz de Zárate, prijatelj Pabla Picassa iz mladosti. Talijanske futuriste predstavljaju Enzo Benedetto, Vittorio Corona i Fortunato Depero. Tu su mađarski umjetnici, uključujući Bélu Kádára, Lajosa Tihanyija i Huga Scheibera. Izložba, naravno, odaje počast i ženskoj umjetnosti. 

Vizija i uvjerenje da je umjetnost najviši aspekt postojanja iz kojeg čovjek razvija svoju svijest bili su polazišna točka i sila koja je pokretala stvaranje zbirke. Neke od umjetnina koje dolaze u Zagreb vuku fascinantno podrijetlo. Dr. Natalija Semenova, ugledna europska povjesničarka umjetnosti, koja zbirku zaklade MTA poznaje u dušu, izdvaja djela trojice velikih predstavnika fovizma (francuski fauvisime, od fauve - zvijer): Louisa Valtata, Mauricea de Vlamincka i Jeana Puya. Njihove slike, otkriva dr. Semenova, bile su u vlasništvu legendarnog i nezaobilaznog pariškog trgovca umjetninama i mecene Ambroisea Vollarda (1866. – 1939.), koji je otkrio  mnoge zvijezde francuskog modernizma.

Postav zbirke u Galeriji Klovićevi dvori, dakle, pružit će važan i nesvakidašnji uvid u umjetničke pokrete 20. stoljeća: fovizam, kubizam, futurizam i apstrakcionizam. 

Tu spadaju fovisti Louis Valtat i Maurice de Vlaminck, Henri Manguin, Auguste Herbin i Jean Puy, pa teoretičari kubizma Albert Gleizes i Jean Metzinger, koji je predstavljen ne samo šarmantnim fovističkim portretom zapanjujućeg podrijetla nego i kasnijom nepredmetnom apstraktnom kompozicijom. Ovaj postav jedinstven je po tome što rekreira najširu panoramu umjetničkog života ne samo u Europi nego i u Latinskoj Americi te Sjedinjenim Američkim Državama. Umjetnička djela iz galerije "The Hub of Fine Arts" izlagana su u eminentnim svjetskim muzejima.

Partneri projekta su Erste banka, Hitachi Energy, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group, HEP, Stega tisak, Orbico Group, SAINTS HILLS, Arena Hospitality Group, Badel 1862, Korlat i JANAF.