Manje je više. Zašto je važno čitati deklaracije?

Često se pitamo što se sve krije iza deklaracije na prehrambenim proizvodima i kako ju pravilno  protumačiti. Osnovna bit deklaracije je pružiti kupcu informacije o hrani koju kupuje i zato treba sadržavati informacije koje moraju biti jasne, točne i temeljene na zakonskoj regulativi.

Na deklaraciji bi se trebao nalaziti popis sastojaka s jasno istaknutim alergenima i naznačenim prehrambenim aditivima ili E brojevima. Pri tome je važno naglasiti da industrijska proizvodnja hrane bez aditiva i ostalih pomoćnih sredstava nije moguća jer čak ekološki proizvedena hrana sadrži aditive.

Što nam govore E brojevi?

Neki E brojevi nisu nužno loš dodatak prehrambenom proizvodu nego označavaju prirodne sastojke. E brojevi uključuju npr. vitamin C ili askorbinsku kiselinu (E300), vitamin B2 - riboflavin (E 101), kurkumin – vrsta đumbira (E100) i druge slične sastojke koji pogoduju našem organizmu.

S druge strane neki prehrambeni aditivi moraju se unositi u ograničenim količinama. Proizvode za koje znamo da sadrže potencijalno štetna umjetna bojila i pojačivače okusa upravo zato trebalo bi ograničiti prilikom konzumacije, osobito u dječjoj dobi. Zato je važno obratiti pažnju na cijeli popis sastojaka.

Zašto je važno odabrati proizvode bez suvišnih sastojaka?

Danas se na policama dućana sve više nalaze zdravije varijante proizvoda kao što su mesne prerađevine koje ne sadrže pojačivače okusa, bojila, gluten ili soju, koji mogu imati štetno djelovanje na organizam.

Naime, poznato je da glutamat kao najčešće korišteni pojačivač okusa blokira osjećaj za sitost te nas tako potiče da više jedemo, stvarajući na neki način ovisnost. Isti efekt punoće okusa, ali bez određene ovisnosti možemo postići sinergijom djelovanja začina i mesa, gdje se hrana lakše probavlja, a hranjivi sastojci se u potpunosti iskorištavaju.

Upravo prirodni začini poput kurkume, paprike, đumbira, ružmarina i sl. zamjenjuju umjetna bojila za koje se danas zna da mogu imati negativni utjecaj na zdravlje, izazivati alergije, pojačavati simptome astme ili  izazivati hiperaktivnost kod djece.

Gluten je sastojak hrane kojeg ne smiju jesti osobe oboljele od celijakije, ali i osobe koje su na njega alergične ili intolerantne jer dovodi do reakcija kao što su nadutost, grčevi i druge probavne tegobe te uzrokuju umor i glavobolje.

Također, suhomesnati proizvodi koji su s oznakama bez soje značajno su kvalitetniji, jer znamo da udio bjelančevina koji je izražen na deklaraciji u potpunosti pripada mesnom izvoru. S druge strane soja koja se koristi kao zamjena za meso, ali i emulgator, zgušnjivač i stabilizator može biti također potencijalni alergen.

Mesne prerađevine pod brendom PIK primjer su proizvoda koji ne sadrže pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten niti soju.

Eva Pavić, mag. spec. sigurnosti i kvalitete hrane