Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
126 komentara

Mi smo u euroligi na samom začelju: Dvije godine članstva

Propuštene prilike: Hrvati dvije godine članstva u Europskoj uniji nisu previše osjetili osim jedino ako nisu spakirali kovčege te otišli trbuhom za kruhom...

24sata
Foto: 24sata
126 komentara

Prije dvije godine Hrvatska je postala 28. članica EU i mnogi su očekivali da je hrvatskim problemima došao kraj. 

Stranci će kupovati nekretnine, dolaziti na ljetovanje, mi ćemo izvoziti, svi će ili raditi ili otići u neku drugu državu i slati novac. Strani investitori će graditi kod nas hotele i tvornice i zapošljavati ljude. 

Stvarnost je ipak ispala nešto gora, a analitičari su složni da nismo uspjeli iskoristiti sve potencijale ulaska u Europsku uniju. Gotovo svim tranzicijskim zemljama su u već prvoj godini članstva rasle strane investicije, BDP, zaposlenost, plaće, ističu u HGK. Provodile su reforme prema napucima Europske komisije. Osim u Hrvatskoj koja se počela oporavljati tek  sad i reforme idu sporije nego EU očekuje. 

- Nogometnim rječnikom rečeno, ušli smo u euroligu koja je teža nego naše prvenstvo. Imali smo potencijala biti negdje oko sredine zbog turizma, položaja, otvaranja tržišta, ali nismo uspjeli. Po meni, najodgovornije su za to Vlade koje nisu provodile reforme - kaže analitičar Damir Novotny.

Kao najpozitivniji učinak ističe sniženje cijena hrane u Hrvatskoj, živežnih namirnica čak i 20 posto. Općenito, samo u prvoj godini članstva, rasle su cijene, a onda je inflacija iščezla, čak smo zabilježili i padove cijena. Sve zbog europske konkurencije i jeftinije uvozne robe. Ali zbog uvoza koji je recimo na siru ili mesu porastao čak i 60 posto,  pate domaća prehrambena proizvodnja i Slavonija.

HGK ističe da su ostale nove članice imale bliže približavanje cijena onim u starima, ali i zbog krize, to se u Hrvatskoj nije dogodilo, što je dobra vijest. U Hrvatskoj su cijene oko 68 posto prosjeka EU, što bi značile da će u budućnosti samo rasti. Međutim, nije se dogodio ni porast plaća i njihovo približavanje prosjeku građana zemalja EU Hrvati su na dnu ljestvice, s Rumunjima i Bugarima po kupovnoj moći. 

Velikih stranih Investicija u prvih godinu godinu i pol nije bilo, a tek u "zadnjoj četvrtini" našeg članstva, odnosno ove godine, situacija je krenula nabolje. Zaposlenost također nije rasla do ovog proljeća. 

Iako godišnje imamo na raspolaganju gotovo devet milijardi kuna iz europskih fondova do 2020., taj novac još nedovoljno koristimo. Dok povlačenje novca ovisi o sposobnostima i projektima, svake godine Hrvatska mora uplatiti 3,5 milijardi kuna za članstvo u EU. 

Političari iz vlasti i oporbe se često svađaju koliko smo uopće novca iskoristili. Europarlamentarka Ivana Maletić (HDZ) kaže da smo loši i da koristimo tek 48 posto raspoloživog. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić (SDP) kaže da smo na 69 posto. Oboje koriste drugačiji pogled.

- Činjenica je da smo od članstva uplatili više nego smo povukli novca, ali to se stigne još popraviti – kaže Damir Novotny.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori pozivaju se na podatke Hrvatske narodne banke koji su jasni. Proračun je u od 2013. do kraja 2014. godine više izgubio nego dobio od članstva u EU. Dobra vijest je da je hrvatski izvoz konstantno raste u zemlje EU i on je jedna od svjetlijih točaka hrvatskog gospodarstva. Porastao je i broj turista zadnjih godina, a ove sezone stručnjaci očekuju rušenje rekorda

Hrvati mogu putovati bez ograničenja, pa je procjena da je 50.000 osoba napustilo zemlju “trbuhom za kruhom” u posljednje dvije godine. Točnih podatak o migracijama nema, a ovu je dao Bečki institut nakon iako uz ogradu da vjeruju da je stvarni broj veći. Procjene u Europske komisije kažu da će u prvih sedam godina zemlju napustiti i do 200.000 ljudi. 

Dugoročno je to veoma loše za državu jer odlaze radno sposobni i prijeti kolaps mirovinskog sustava. Dobro je što su se snizile cijene telefoniranja i nema više carina, pa se može jeftinije kupovati iz EU, pa se u Hrvatskoj bilježi veliki "bum" internet prodaje. Porastao je u uvoz rabljenih vozila zbog ukidanja carina.

Ali je članstvo u EU pomoglo Vladi da se jeftinije zadužuje, pogotovo nakon ovog proljeća kada je Europa odlučila ubaciti svaki mjesec milijarde eura na tržište. Ostaje nada da će u sljedećem godinama članstva iz europskog investicijskog fonda biti građeni veliki projekti. Zasad je odobrena rekonstrukcija Zračne luke Dubrovnik, a očekuje se i novi LNG terminal. Fondovi će biti ključni za zelene i prometne projekte. 

- Učinci pristupanja u Europsku uniju su skromniji od očekivanih i priželjkivanih - zaključuje Zvonimir Savić,direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.

Analitičari su složni da je 2013. Hrvatska ušla u Europsku uniju u gorem trenutku nego i jedna članica ranije. Ekonomska kriza se već "valjala" kontinentom, a problemi niti danas nisu riješeni, što najbolje pokazuje primjer Grčke. Ipak, za neiskorištenje potencijala i provođenje reformi, najviše krive Vlade koje nisu u stanju provesti reforme koje bi omogućile veću konkurentnost, zapošljavanje, investicije i na kraju veće plaće i posao za hrvatske građane.

Što se u Europskoj uniji promijenilo u zadnje dvije godine?

 Grčka pred bankrotom, uzdrmana eurozona

Zadnjih dana stanje u Grčkoj je sve napetije. Dugovi su došli na naplatu, a Grci ih ne žele platiti. Također ne žele provesti reforme koje EU od njih traži. Zemlja je pred bankrotom, građani u panici pustoše trgovine, kupuju gorivo, banke ne rade, a na bankomatu mogu podići samo ograničeni iznos novca. Grčka vlada je najavila raspisivanje referenduma 5. srpnja kako bi građani pokazali što misle o uvjetima međunarodne financijske pomoći. Postoji i mogućnost da će Grčka izaći iz eurozone i vratiti drahmu.

Sve glasniji oni koji žele izlazak iz EU-a

Velika Britanija u nekoliko je navrata najavljivala da će organizirati referendum na kojem će svoje građane pitati da li žele ostati u Europskoj uniji. Referendum još nije održan, a ponekad se čini da njime britanski premijer David Cameron, zapravo samo prijeti EU-u kada želi osigurati bolje uvjete za svoju zemlju u toj zajednici. 

Austrijanka Inge Rauscher opet je pokrenula peticiju za izlazak iz EU. Građani s pravom glasa od 26. lipnja do 1. srpnja mogu potpisati peticiju, a da bi rasprava o referendumu ušla u austrijski parlament potrebno je skupiti 100.000 potpisa. 

Problem sve većeg broja migranata

Europa se zadnjih godina suočava s problemom migranata koji dolaze uglavnom iz Afrike. Ljudi iz ratom pogođenih zemalja te zemalja u kojima vlada siromaštvo, u potrazi za boljim životom postaju žrtve krijumčara koji ih u prepunim brodovima preko Sredozemlja prevoze najčešće u Italiju. Nakon velikih tragedija u kojima su poginule tisuće migranata, Europska unija konačno je to shvatila kao ozbiljan problem. Rješenje još traže, a najavljuju i uvođenje kvota, odnosno broja migranata koji bi trebala prihvatiti svaka članica EU-a. Neke zemlje, poput Mađarske otvoreno su se pobunite protiv tih kvota. Mađarska je čak najavila i da će izgraditi zid prema Srbiji kako bi spriječila ulazak migranata u svoju zemlju.  

Europski izbori: Euroskeptici ostvarili značajan uspjeh

Na izborima za Europski parlament koji su održani 2014. godine najviše mjesta su osvojili konzervativci, a iza njih socijalisti. Ipak stranke ekstremne ljevice i desnice su gotovo udvostručile broj mjesta u Europskom parlamentu. Sada imaju 160 od 751 mjesta u novom parlamentu. U starom sazivu imale su 98. Rezultati su pokazali da su euroskeptici s krajnje desnice završili vrlo visoko, čak na samom vrhu, i to u zemljama kao što su Danska, Francuska i Velika Britanija, dok je ekstremna ljevica pobijedila u Grčkoj.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message