Milanović: Nije slučajno to što Plenković nije bio na Bleiburgu

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nalazi se u službenom posjetu Sloveniji. U petak je položio vijenac i zapalio svijeću za poratne žrtve Drugog svjetskog rata na groblju Dobrava kraj Maribora nakon čega se u Ptuju sastao sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.

Stari znanci imali su o čemu pričati pa su se tako dotaknuli niza tema koje je prenio N1.

POGLEDAJTE VIDEO: Milanović napustio obilježavanje Bljeska

Pokretanje videa...

01:05

Milanović napustio obilježavanje Bljeska | Video: 24 sata Video

Pahor je bio zadovoljan Milanovićevim posjetom Sloveniji.

- To je znak prijateljstva, a ono je među narodima, takvoj suradnji se veselim i nadalje. U vrijeme epidemije kad se susreću dvojica državnika, to je dobar znak. Obje države su odlično upravljale problemima koji su se pojavili širenjem virusa Covid-19. To je moglo kumovati odlukama obiju vlada da se otvori granica i među prvim smo državama koje su to učinile. To je još jedan signal dobre suradnje i u vrijeme krize, možemo pohvaliti nadležne vlasti da su dobro surađivale. Pokušamo si pomoći i naći rješenje za probleme s kojima se dosad nismo susretali - rekao je Pahor.

Korona kriza jenjava pa je logičan slijed bio otvaranje prema susjednim državama.

- Vrijeme je da se trebamo otvarati. Radimo to vrlo smjelo i vrlo brzo i možda je to jedini način. Mi smo susjedi, Slovenci imaju i tradicijskih i interesnih veza s Hrvatskoj, puno je nekretnina... Drago mi je da smo prve države u ovom dijelu Europe koje su normalizirale tu komunikaciju. Razgovarali smo i o pogledima na migrantsku krizu - rekao je Zoran Milanović.

'Izbjeći ću izbore kao u siječnju'

Predsjednik se dotaknuo i datuma izbora. U četvrtak je premijer Andrej Plenković naglasio da bi se parlamentarni izbori trebali održati između 21. lipnja i 12. srpnja. Milanović će raspisati izbore.

- Sabor nije raspušten. Sve što sad govorim je preko ovlasti, Sabor nije raspušten. Ako ga većina raspusti u ponedjeljak, postupit ću u skladu sa zakonom. Razgovarao sam s premijerom prije nego što je javnost izvijestio o namjeri, pitao sam ga ima li kakve preferencije, rekao je da nema. Razgovarat ću još i s predstavnikom druge velike grupacije i donijeti odluku u uskim okvirima koje zakon ostavlja o raspisivanju izbora, datumu stupanja na snagu jer se njime određuje vrijeme trajanja kampanje, ali neka prvo raspuste Sabor pa ćemo gledati da se pomire interesi epidemiološke slike i da Hrvatska dobije relativno brzo stabilnu vlast, te da se ne uđe previše u vrijeme kad će već veći broj ljudi otići iz gradova - rekao je Milanović pa dodao:

- Probat ću spriječiti to što se moglo dogoditi na predsjedničkim izborima, stavljanjem drugog kruga na 5. siječnja, datum kad je 100 do 150 tisuća ljudi u inozemstvu na skijaju. Time se svjesno ograničava ljude da izađu na izbore, probat ću to izbjeći - istaknuo je Milanović.

Oba predsjednika dotaknula su se goruće teme ilegalnih migranata.

- Problem neće nestati - istaknuo je Milanović dodajući:

- Hrvatska želi ući u Schengen, vjerujem da taj način života nije pokopan ovom krizom. Dapače, vjerujem da nas čekaju lijepe godine, ali jasno je da Hrvatska mora ispuniti određene uvjete, kontrole svojih granica prema nešengenskim državama. U Bosni se nažalost redovito okuplja po nekoliko tisuća ljudi koji žele bolji život, a to pravo uz svu sućut i simpatiju, to pravo ne postoji i hrvatske vlasti će, vjerujem, raditi svoj posao i štititi granicu na način koji će uvijek biti izvrgnut kritikama onih koji smatraju da su ljudska prava apsolutna. Mislim da su skoro apsolutna, ali neka pravila se moraju poštivati.

Borut Pahor je rekao da je u prijepodnevnim satima razgovarao s predsjednicom Grčke koja je imala veliku navalu migranata.

- S postupnim ukidanjem ograničenja za kretanja val ilegalnih migracija će se vratiti. Za nas je bitno da EU zajedno s državama na vanjskim granicama to nadležnim snagama regulira, jer će se u protivnom otvoriti zapadno-balkanski put i iznova će Hrvatska i Slovenija imati probleme koje je moguće riješiti ovog trenutka na vanjskoj granici EU. Ni Hrvatska ni Slovenija ne žele da se to dogodi, zato trebamo zajedničku europsku politiku - istaknuo je Pahor.

Bitna tema bila je porazgovarati o državljanima Slovenije koji posjeduju nekretnine ili pokretnine u Hrvatskoj pa za vrijeme korona krize nisu mogli doći obići svoje vlasništvo. Predsjednik Milanović istaknuo je da Slovenci u Hrvatskoj imaju preko 100 tisuća nekretnina ili plovila pa naglasio da oni nisu "strani državljani, već ljudi koji dolaze na svoje."

- Vidjet ćemo što će biti, Hrvatska se otvara, živimo od turizma, možda se malo previše na to oslanjamo, ali to se sad ne može promijeniti. Nama je u interesu da što veći broj ljudi dođe i da prodajemo usluge. Vjerujem da će puno ljudi iz Slovenije ove godine doći. Za druge ćemo vidjeti, vrata su svima otvorena, moramo prihvatiti da će ova godina biti ekonomski teška i da za samu krizu kao takvu ni u koga ne možete uprijeti prstom - rekao je Milanović, Pahor je istaknuo da je to samo još jedan dokaz sa "nismo samo dobri susjedi, nego i iskreni prijatelji.

'Nije slučajno što Plenković nije bio u Bleiburgu'

Milanović je prokomentirao i svoj odlazak u Tezno. Istaknuo je i da nije slučajno što premijer Plenković nikad nije posjetio Bleiburg.

- Na Teznom sam bio 2008. prvi put, mislim da nije bilo ovako uređeno, pa 2012. kao predsjednik hrvatske Vlade. Mislim da nema spora niti dvojbe oko toga što to memorijalno mjesto predstavlja i što se tu dogodilo u tjednima nakon 15. svibnja 1945. Tu je tenkovske rovove bačeno do 15.000 vojnika, najvećim dijelom hrvatskih, ali i Slovenaca i onih trećih. Nije sporno Tezno, ali Bleiburg kao manifestacija je nešto drugo. Sadašnji hrvatski premijer nikad nije otišao u Bleiburg i to nije slučajno.

- Ostaje činjenica da je netko naredio i izvršio pogubljenje tisuće ljudi koji nisu suđeni, a bili su vojni zarobljenici koje britanska strana nije htjela prihvatiti. To je mrlja, infekt najtežeg stupnja koji se nikad neće sprati s duša onih koji su vodili grozan, ali pravedan i pobjednički rat. Zašto je to netko htio, puno je verzija. Žrtve su stvarne, nitko ih ne dovodi u pitanje, ali upitnika još ima. Sutra je spomendan prema hrvatskom zakonu o blagdanima koji je u stvari u tekstu isti još od 1996. Taj spomendan se zove Dan spomena na žrtve u borbi za slobodu i neovisnost. Neobičan naziv. S obzirom na to da sam bio premijer i osobno 2012. ukinuo pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad obilježavanjem u Bleiburgu, ovakve stvari su mi promicale. Ima još tema o kojima ćemo trebati razgovarati. Ratovi su gotovi, ali mi smo moderna europska država, svjesni, otvoreni, ali nema razlike da se u nekim stvarima sramotimo.