Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Na pitanje o tome je li Hrvatska bliže dogovoru oko mogućeg priznanja Palestine, Milanović je rekao da ne zna te da o tome odlučuje Hrvatski sabor na prijedlog vlade.
Isključenje izraelskih sportaša iz natjecanja zbog izraelske vojne kampanje u Gazi je pogrešan pristup, rekao je u utorak u Zagrebu hrvatski predsjednik Zoran Milanović, dodajući da isto vrijedi i za Rusiju.
Španjolski premijer Pedro Sanchez je u ponedjeljak ponovo potvrdio svoje "divljenje" propalestinskim prosvjednicima naglasivši kako Izraelu i Rusiji treba zabraniti sudjelovanje na međunarodnim sportskim natjecanjima dok se ne završe ratovi u Gazi i Ukrajini.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
06:25
Milanović, koji je rekao da o Sanchezu inače ima veoma visoko mišljenje, kazao je da to smatra potpuno pogrešnim pristupom.
"(Smatram to) nečim što nikako ne bi smjelo biti podržano i ne bi se smjelo dogoditi, a i kada se dogodi, pitanje je kojim instrumentima se dogodilo. Sportaše na takav način ne treba kažnjavati, mada i među njima ima svakakvih ljudi", poručio je u Milanović na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji na Pantovčaku sa švicarskom kolegicom Karin Keller-Sutter.
"Ali to su ljudi koji svoj cijeli mladi život posvećuju nečemu 100 posto, s ogromnim emocijama, željama, neopisivom količinom rada i koncentracije i kažnjavati ih na ovako prljav način je pogrešno, a to isto vrijedi i za Rusiju", dodao je.
Na pitanje o tome je li Hrvatska bliže dogovoru oko mogućeg priznanja Palestine, Milanović je rekao da ne zna te da o tome odlučuje Hrvatski sabor na prijedlog vlade.
No istaknuo je kako je prošli tjedan na Općoj skupštini izglasana "Njujorška deklaracija" kako bi se dao novi zamah dvodržavnom rješenju za Izrael i Palestinu, uz nedvosmisleno isključivanje Hamasa. Hrvatska je glasala za tu rezoluciju.
"Hrvatska je konačno od pozicije da smo protiv prekida vatre prije dvije godine i da se klanje nastavi, došla do toga da je to takozvano (dvodržavno rješenje) ... jedino normalno rješenje", pojasnio je Milanović.
Naglasio je pritom da Palestinci imaju pravo na svoju državu i ponovio da bi je Hrvatska trebala priznati.
Švicarska predsjednica Keller-Sutter je na pitanje novinara o stavu Švicarske odgovorila da se njena zemlja zalaže za dvodržavno rješenje, ali uz određene preduvjete.
"Za nas je priznavanje Palestine kraj jednog procesa, a ne početak takvog procesa. Za Švicarsku moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti kako bi (palestinska država) bila priznata", poručila je.
Dodala je da je Švicarska neprestano tražila prekid vatre kao i oslobađanje talaca te stvaranja humanitarnog koridora za dotok humanitarne pomoći "jer je stanje u Gazi doista strašno i radi se o humanitarnoj katastrofi".
Rekla je da je s Milanovićem, osim o geopolitičkoj situaciji u svijetu, razgovarala o carinama u Europskoj uniji s obzirom na činjenicu da je Hrvatska članica EU-a i ima 15-postotne carine nametnute iz Sjedinjenih Američkih Država, a Švicarskoj je određeno gotovo 40 posto.
"Mi smo u Švicarskoj dobili stopu od 39 posto, a mi smo tradicionalno zemlja koja je usmjerena na izvoz. Imamo samo devet milijuna stanovnika i naravno ne proizvodite samo za domaće tržište, a švicarsko gospodarstvo je i vrlo uspješno i stoga se naši proizvodi i kupuju."
Kazala je da je Milanoviću prenijela da Bern nastavlja razgovore s američkom administracijom radi pronalaženja rješenja.
Hrvatski predsjednik je zanimljivim nazvao činjenicu da je SAD uveo carine od skoro 40 posto na izvozne proizvode iz Švicarske, osim na one iz farmaceutske industrije, "koji predstavljaju značajnu većinu izvoza Švicarske u SAD", za što je kazao da pokazuje neodrživost takvog oblika pregovaranja.
"Taj rat s carinama je veliko pitanje koje se trenutno događa u svijetu i neće završiti uspješno za onoga tko je to započeo jer nitko nema tu snagu. Dakle, švicarska farmaceutska industrija je jedna od najjačih na svijetu, ali i najvećih investitora u SAD-u, milijarde franaka i eura idu kroz švicarska ulaganja u proizvodnju i razvoj upravo u SAD, i što sad. Ta cijela priča je potpuno bez temelja", poručio je.
Keller-Sutter je dodala da otprilike 50 posto švicarskog izvoza predstavljaju farmaceutski proizvodi kojima nije nametnuta ta carina te da je "otprilike osam posto izvoza pogođeno visokom stopom carine".
Naglasila je da je od nekih švicarskih poduzeća čula da traže nova tržišta te da je Švicarska zainteresirana i za bilateralnu gospodarsku suradnju s Hrvatskom i njeno intenziviranje.
Robna razmjena između Hrvatske i Švicarske raste iz godine u godinu. Prema podacima DZS-a robna razmjena u 2024. iznosila je ukupno 557 milijuna eura pri čemu je hrvatski izvoz u Švicarsku bio veći od uvoza, ističe se u priopćenju Ureda predsjednika.
24sata © 2026
