U Kaptol Boutique Cinema održavaju se paneli i predavanja u sklopu velike završnice Tjedna financijske pismenosti. Predavanje je održao i Ćorić, koji je otkrio brojke oko državnih obveznica
Ministar Ćorić: Važno je steći povjerenje građana, nije istina da je gotovina ugrožena
Ministar financija Tomislav Ćorić održao je predavanje 'Povjerenje građana u financijski sustav: uloga institucija i financijske pismenosti' na 4. Regionalnoj konferenciji financijske pismenosti pod nazivom "Financije bez filtera: prilike i izazovi digitalnog doba". Riječ je o konferenciji koja zaključuje Tjedan financijske pismenosti u organizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Raiffeisen mirovinskih fondova.
- Neizmjerno je bitna pismenost u kontekstu promišljanja o našoj poziciji i utjecaju na odnose u financijskom sustavu. Na dnevnoj bazi je ogroman broj financijskih odluka. Kako smo stariji, broj tih odluka postaje veći. Da bi donosili financijske odluke, pretpostavka je da znamo nešto o području u kojem odlučujemo i ta financijska pismenost se nameće kao pretpostavka tijekom tog procesa i u našim životima. Ona nam omogućuje da percipiramo bitno i nebitno - rekao je Ćorić.
Financijska pismenost znači razliku između dugovanja i prihoda.
- U tom putu nas čekaju okolnosti na koje ne možemo utjecati. Često ćete čuti sintagmu 'egzogeni šokovi', ja sam ju koristio često kad nisam mogao objasniti nešto. Utjecaj globalnih okolnosti danas na financijski sustav je neizmjerno velik. Fenomenalan primjer je aktualna situacija u kojoj se nalazimo. Ni krivi ni dužni smo žrtva globalnih okolnosti, odnosno činjenice da svjetski sukobi iznimno utječu na naš život kroz cijene dobara i usluga, počevši kroz cijene nafte do sveg ostalog što je povezano uz cijenu nafte, plina i struje. Imamo utjecaj na životni standard, financijske odluke i sustave. Živimo u vremenu tehnoloških inovacija koje rastu i razvijaju se eksponencijalno. Nismo u stanju zamisliti kako će svije oko nas izgledati za pet godina. Utjecaj umjetne inteligencije je ogroman, mijenja percepciju ishoda koji će se dogoditi kroz pet ili deset godina - rekao je Ćorić.
Sva ulaganja trebala bi se donositi s određenom idejom kako će svijet oko nas izgledati, iako uvijek postoji rizik. Postao je izazov i u šumi informacija procijeniti one koje su relevantne.
- Financijski nepismena osoba nema nikakvu šansu, onda je u takvim okolnostima nemoćna. Upravo zbog toga financijska pismenost postaje još bitnija. U Ministarstvu to vidimo tako da imamo razne krize, problem da su institucije reaktivne umjesto proaktivne, imamo problem da informacije neizmjerno često putuju i pojedinci su pod udarom vijesti, poluvijesti i loših vijesti i u situacijama u kojima nije do kraja financijski pismen, propitkuje svijet oko sebe. I upravo tu, financijsku pismenost doživljavamo još važnijom. Prije 30 godina je bilo znatno lakše jer su informacije putovale puno sporije, bile su filtrirane, neke nisu dolazile do pojedinaca. Iz perspektive transparentnosti to možemo propitkivati. Tad je utjecaj i važnost financijske pismenosti bio na ljestvici prioriteta puno niži - rekao je Ćorić.
Na ulaganje i opće zadovoljstvo pojedinca utječe i njegovo povjerenje u institucije.
- Brine nas pitanje povjerenja. Financijski pismen i nepismen pojedinac, neovisno u kakvim okolnostima žive, promišljaju o svojim financijskim odlukama. S obzirom na tu činjenicu, pojedinci odluke donose iz činjenice i uvjetima u kojima gleda svijet oko sebe. Postavlja se pitanje ima li ili nema povjerenja u sustav. To povjerenje je pitanje dobrog ili lošeg smjera. Ono što doista u ovom trenutku situacije i okolnosti zahtijevaju agilnost države i institucija da na vrijeme adresiraju globalne poremećaje i da pojedincu stvore stabilne okolnosti za donošenje odluka. Ovdje je riječ o ponudi koja mora biti matchirana s potražnom i financijskom pismenosti. Financijski nepismen pojedinac može biti talentiran, ali talent je tek mali dio ukupne priče o uspjehu. Treba vježbati, odnosno financijski se opismeniti - nastavio je.
No povjerenje ne dolazi samo od sebe.
- Povjerenje financijski pismenog pojedinca treba zaslužiti, sustav i država ga zaslužuju stvarajući stabilno okruženje. Pretpostavka stvaranja povjerenja je jasna regulacija koja proizlazi iz aktivnosti hrvatskog sabora te učinkovit nadzor financijskih institucija i zaštita potrošača koja proizlazi iz rada državnih agencija. Ukoliko imamo ovu slagalicu složenu, taj pojedinac u takvim okolnostima ima povjerenja. I što onda radi? Onda ulaže u raznim smjerovima. Funkcioniramo u vrlo bankocentričnim sustavima i to je jedna od slabosti sustava u kojem egzistiramo. Nešto manje od 10 posto javnog duga hrvatske je u rukama javnih osoba. Imamo 15,92 milijarde uloženih sredstava, 449.715 ponuda građana te 382 milijuna isplaćenih kamata građanima. Sve to potvrđuje povjerenje o kojem sam govorio - objašnjava Ćorić.
Tehnološki napredak utječe i na vrstu novca koju koristimo. Europa zato već planira kako doskočiti digitalnim izazovima, s digitalnim eurom.
- Digitalni euro je nešto što je već neizbježno, riječ je defacto o digitalizaciji novca koji postoji na našim tekućim računima i koji će se koristiti kako bi se uz gotovinu stvorila opcija plaćanja koja nije vezana uz kartičarsko poslovanje. Riječ je o odgovoru na digitalni novac koji se razvija u drugim monetarnim sferama, prvenstveno Kini. Na trendove koji su sve intenzivniji. Bit će sredstvo plaćanja u plaćanjima koje neće trebati internetsko povezivanje izravno s novčanika koji će biti na mobitel najčešće na POS aparat. Važno je očuvati ulogu gotovog novca eura kao sredstva plaćanja što je osobito važno radi financijske inkluzije. U Hrvatskoj je i dalje najčešće sredstvo plaćanja gotovina. U javnosti se gura teza o ugroženosti gotovine kao nečemu što nam daje anonimnost i suverenost. Ta teza je daleko od istine jer ju često koristimo, gotovina će još puno godina biti neizostavan dio sustava i nikako ne može biti ugrožena u smislu da ne bude zakonsko sredstvo plaćanja - zaključio je.
Tjedan završava Moneterom, interaktivnim muzejem Hrvatske narodne banke za djecu i mlade.