Gomilanje dugova i prosvjedi zbog nabave skupih lijekova...

Zdravstveni sustav u 2017. godini obilježio je nastavak gomilanja dugova, koji su ukupno dosegnuli 8,2 milijarde kuna, povremeni pritisci veledrogerija da im se podmiri barem dio od 3 milijarde dospjelih kuna za isporučene lijekove i medicinski materijal, te nastojanja ministra zdravstva Milana Kujundžića da kroz novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti i projekt prioritetnih lista čekanja pokrene pozitivne procese u sustavu.

Zakon ipak nije donesen te je najavljeno njegovo skoro puštanje u e-savjetovanje, a Vlada je kroz rebalans ovogodišnjeg proračuna zdravstvu dodijelila dodatnih 1,1 milijardu kuna, od čega 870 milijuna za podmirenje dijela duga veledrogerijama.

Ministar financija Zdravko Marić također je najavio da će u 2018. godini zdravstveni sustav biti jedan od dijelova na koji će Vlada staviti najveći fokus, a u planu je donošenje Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te Zakona o lijekovima.

Kujundžić: Napravio sam i puno i malo

Upitan da ocijeni svoj rad tijekom 2017. ministar Kujundžić odgovara kako je napravio i puno i malo.

"Puno utoliko što su u problemima koje imamo neke stvari stabilizirane. Sustav je financijski stabiliziran i prvi će puta biti da zdravstvo ne povećava deficit nego ulazi u stabilniju fazu smanjenja deficita", kazao je.

Navodi kako je projekt prioritetnih lista čekanja, čiji je pilot tijekom godine proveden u nekoliko bolnica, trenutno "u fazi administrativne implementacije", te će u svim bolnicama krenuti u idućih mjesec dana. Njegovom provedbom će se, kaže, ozbiljnim bolesnicima omogućiti da ne čekaju na pretrage nego do specijaliste dođu u roku tri dana, a u iduća 2 do 4 tjedna obave sve dijagnostičke i terapijske postupke. 

Kujundžić ističe da je u protekloj godini proveo funkcijsko spajanje 12 bolnica, od čega ne očekuje brze financijske efekte. No, tvrdi, to će dugoročno dovesti do podizanja kvalitete usluge, sigurnosti pacijenata i boljeg raspoređivanja ljudskih resursa, te biti smjernica za spajanje bolničkih ustanova koje treba uslijediti u Zagrebu.

"Što se tiče novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, radna verzija upućena je prije mjesec i pol u Vladin Ured za zakonodavstvo, gdje su stavljene određene primjedbe formalne prirode, ne i sadržajne, koje smo usuglasili i vjerujem da bi zakon trebao biti upućen u e-savjetovanje iza Nove godine", kaže Kujundžić.

Sukobi oko novog zakona

Iako se ne zna konačni tekst prijedloga zakona, mnogi koji su sudjelovali u njegovoj izradi već su u startu bili nezadovoljni predloženim rješenjima. Svoje nezadovoljstvo prije svega izražavaju bolnički liječnici, okupljeni u Hrvatsku udrugu bolničkih liječnika, ali i Hrvatska liječnička komora (HLK), koji tvrde da u bolničkom sustavu, koji je najveći potrošač novca, nije napravljeno ništa na rješavanju gorućih problema, poput financijske održivosti bolničkog sustava, pitanja stručnog usavršavanja liječnika i cjelovitog rješenja specijalističkog usavršavanja.

S druge stranke, svoje zadovoljstvo ne skrivaju predstavnici primarne zdravstvene zaštitite, poput Koordinacije hrvatske obiteljske medicine ili Hrvatske udruge koncesionara, jer se umjesto koncesija predlaže uvođenje sustava privatnih ordinacija, mogućnost rada do 70-te godine života, zapošljavanja još jednog liječnika i prijenos ambulante nakon odlaska u mirovinu, te mogućnost dodatnog rada nakon radnog vremena.

Tijekom protekle godine HLK je neprestano prozivao državu da ništa nije učinila kako bi zadržala liječnike u Hrvatskoj, uz upozorenje da je u zadnje tri i pol godine u inozemstvo otišlo 525 liječnika.

Krajem godine je nakon četiri mandata sa čelnog mjesta Hrvatskog liječničkog sindikata otišao Ivica Babić, a na njegovo je mjesto izabrana Renata Čulinović-Čaić.

Zahtjevi za skupim lijekovima

I Kujundžić je, kao i njegovi prethodnici, često bio suočen sa zahtjevima pacijenata da im se odobre novi skupi inovativni lijekovi za liječenje teških bolesti, koji su se pojavili na tržištu a nisu na listi HZZO-a.

Takve zahtjeve prvo su postavili roditelji djece koja boluju od visokorizičnog neuroblastoma, a zatim i roditelji djece sa spinalnom mišićnom atrofijom. Lijekovi su odobreni za dio oboljelih.

Kao bi se riješio taj problem, Vlada je pokrenula osnivanje posebnog fonda kroz koji će se putem donacija prikupljati novac za takve terapije, a trebao bi profunkcionirati iduće godine.

Protekle godine Hrvatska, odnosno Zagreb, kandidirali su se za novo sjedište Europske agencije za lijekove (EMA), koja se seli iz Londona zbog Brexita. Kandidatura je prije glasovanja povučena, a Ministarstvo zdravstva i Grad Zagreb kritizirani su da je nisu dobro pripremili.