Ministarstvo reagiralo: Nije točno da se opasni otpad može slobodno uvoziti u Hrvatsku

Hrvatska ne dopušta neograničen uvoz svih vrsta otpada te nije točna tvrdnja da se opasni otpad može slobodno uvoziti, poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, potvrdivši da je rast uvoza otpada zabilježen nakon ulaska u EU, a vrhunac je dosegnuo 2021. godine.

“Sustavno praćenje prometa otpadom u Hrvatskoj započelo je 2004. godine, a nakon ulaska u EU zabilježen je rast uvoza koji je vrhunac dosegnuo 2021. godine", odgovorilo je Ministarstvo Hini koja je zatražila da joj dostavi podatke o uvozu otpada, da po godinama izvijesti o količinama i vrsti uvezenog otpada.

Ministarstvo navodi da se posljednjih godina količine uvezenog otpada stabiliziraju, pa tako prema posljednjim službenim podacima ukupni godišnji uvoz iznosi 871.255 tona.

Ističe i da od toga uvjerljivo najveći dio čini neopasni otpad - oko 864.000 tona, dok se opasni otpad uvozi u znatno manjim količinama od oko 7.100 tona.  Najveći dio uvezenog neopasnog otpada čine otpadni metal, papir, karton te otpadno drvo koje domaće tvrtke prerađuju i koriste kao sekundarnu sirovinu u proizvodnji. Većina tog otpada, 64 posto, odnosno 555.406 tona, je iz država članica EU, oko dva posto (22.448 tona) iz država članica OECD-a koje nisu ujedno i države članice EU, a 293.401 tona ili 34 posto iz trećih zemalja, pokazuje Izvješće o prekograničnom prometu otpada u 2024. godini.

Tijekom iste godine iz Hrvatske je izvezeno 961.442 tona otpada od čega 565.646 tona, odnosno 59 posto u druge države članice EU, 35 posto u države članice OECD-a koje nisu ujedno i države članice EU, dok je šest posto otpada (57.390 tona) izvezeno u treće zemlje. Ministarstvo kaže i kako se uvozi samo otpad za koji postoje odgovarajući kapaciteti i tehnologije obrade u ovlaštenim postrojenjima, uz primjenu svih propisanih mjera zaštite okoliša i zdravlja ljudi.  Podaci o količinama i vrstama otpada koji se uvozi dostupni su na portalu Opće teme | ISGO (Izvješća o prekograničnom prometu otpada i Izvješća prema Baselskoj konvenciji (otpad koji podliježe notifikacijskom postupku)", uputilo je Ministarstvo.

Ministarstvo: Nije točno da se opasni otpad može slobodno uvoziti

Istaknulo je i kako Hrvatska ne dopušta neograničen uvoz svih vrsta otpada.

”Propisima su predviđena značajna ograničenja i zabrane za određene vrste otpada“, navelo je Ministarstvo tumačeći kako je prema važećem zakonodavnom okviru zabranjena isporuka opasnog otpada, miješanog komunalnog otpada i ostataka od spaljivanja miješanog komunalnog otpada na teritorij Hrvatske radi zbrinjavanja. Također je zabranjena isporuka miješanog komunalnog otpada radi korištenja u energetske svrhe.

„Sukladno tome, nije točna tvrdnja da se opasni otpad može slobodno uvoziti u  Hrvatsku“, naglašava Ministarstvo.

Dodaje i kako se za prekogranične pošiljke otpada primjenjuju strogi postupci prethodne najave, odobravanja, nadzora i kontrole, a za određene vrste otpada propisana je izričita zabrana uvoza radi zbrinjavanja.

„Dopuštene su prekogranične pošiljke određenih vrsta otpada koje su namijenjene oporabi odnosno recikliranju i drugim postupcima iskorištavanja u za to ovlaštenim postrojenjima, pod uvjetima propisanim europskim i nacionalnim zakonodavstvom. Svaka takva pošiljka podliježe propisanim postupcima kontrole i odobravanja nadležnih tijela“, odgovorilo je Ministarstvo.  

Uredba o pošiljkama otpada primjenjuje se u svim članicama EU

Objasnilo je i kako je prekogranični promet otpada uređen europskom Uredbom (EU) 2024/1157 o pošiljkama otpada, koja se primjenjuje u svim državama članicama EU. 

„Dakle, prekogranični promet otpada u Hrvatskoj nije rezultat njene pojedinačne odluke, već se provodi temeljem izravno primjenjivih propisa Europske unije koji uređuju pošiljke otpada između država članica Europske unije te između EU i trećih zemalja", odgovorili su Hini iz Ministarstva.

Kažu kako su dopuštene prekogranične pošiljke određenih vrsta otpada koje su namijenjene oporabi odnosno recikliranju i drugim postupcima iskorištavanja u za to ovlaštenim postrojenjima, pod uvjetima propisanim europskim i nacionalnim zakonodavstvom. Ističu i kako "svaka takva pošiljka podliježe propisanim postupcima kontrole i odobravanja nadležnih tijela".

"Činjenica da Hrvatska još uvijek razvija pojedine dijelove svoje infrastrukture za gospodarenje otpadom ne znači da je prekogranični promet otpada zabranjen. Europski sustav gospodarenja otpadom temelji se na načelima kružnog gospodarstva te omogućuje prekogranično kretanje pojedinih tokova otpada radi njihove oporabe u specijaliziranim postrojenjima, uz uvjet zaštite okoliša i zdravlja ljudi", odgovorili su u Ministarstvu Hini na pitanje kako je moguće da se u Hrvatsku uvozi otpad kad je gospodarenje otpadom u njoj dugogodišnji problem i kad nema odgovarajuće infrastrukture te što se s tim otpadom radi s obzirom da se dozvoljava njegov uvoz.