Trenutačni kaos koji je strašan potres samo pogoršao, nastao je nakon vojnog puča 1. veljače 2021., kada je vojska Mjanmara poznata pod nazivom Tatmadaw preuzela vlast.
ZEMLJA NATOPLJENA KRVLJU
Mjanmarom vlada vojna hunta koja je stvorila jednu od najvećih humanitarnih kriza
Čitanje članka:
2
min
Mjanmar je u petak pogodio armagedonski potres snage 7,7 po Richteru. Scene uništenja, strave i užasa obišle su svijet. No, stanovnici te egzotične države u jugoistočnoj Aziji navikli su na nedaće i tegobe.
Mjanmar (nekada poznat kao Burma) kao i brojne druge države diljem svijeta, stekao je neovisnost u jeku dekolonizacije koja je nastupila nakon Drugog svjetskog rata, kada izmrcvarene i porušene zapadne kolonijalne sile nisu više imale ni snage ni novaca porobljavati dobar dio svijeta.
Iako je Mjanmar 1948. proglasio neovisnost od Britanskog carstva kao demokratska država, ubrzo je prošao kroz golgotu diktatorskog i vojnog režima koji je i dan danas karakterističan za države koje su se sredinom prošlog stoljeća odvojile od Pariza i Londona.
Prva vojna hunta je došla na vlast 1958., kada je državom zavladao general Ne Win pod izlikom da je čvrsta diktatura jedini način da se na okupu održe brojne i različite vjerske i etničke skupine.
Vojna hunta je ostala na vlasti sve do 2011. godine. Etnička raznolikost i diktatura pretvorili su Mjanmar u jednu od najbrutalnijih država na svijetu i stvorili jedan od najduljih građanskih ratova u povijesti.
Naime, država je s promijenjenim intenzitetom u građanskom ratu od proglašenja neovisnosti 1948. Vrijeme nade je nastupilo 2011. kada je na izborima izabrana civilna vlast koja je trajala deset godina.
Trenutačni kaos koji je strašan potres samo pogoršao, nastao je nakon vojnog puča 1. veljače 2021., kada je vojska Mjanmara poznata pod nazivom Tatmadaw i predvođena generalom Minom Aungom Hlaingom preuzela vlast u zemlji i proglasila izvanredno stanje.
Vojska je svrgnula civilnu vlast koju je predvodila stranka Nacionalne unije za demokraciju (NLD) i predsjednik Win Myinta. Nakon državnog udara prije tri godine ponovno je eskalirao građanski rat.
U sukobu koji i danas traje isprofilirale su se dvije jasne struje, već spomenuti Tatmadaw i pro-demokratske grupe poput Nacionalnog saveza za narodnu demokraciju (CDM) i Narodne obrambene snage (PDF).
Sukob je odnio preko 3000 života i raselio 1.6 milijuna ljudi. Vojna hunta ima apsolutnu prednost u naoružanju i tehnici dok se pro-demokratske snage snalaze na sve moguće načine.
Na udaru vojske je posebno etnička skupina Rohingya koja prakticira Islam. Važno je napomenuti da se vojna hunta zalaže za budistički nacionalizam. Situacija je eskalirala 2017. kada je vojska pokrenula brojne udare nakon napada oružane skupine Rohingya pod nazivom ARSA na policijske postaje.
Napadi vojske su doveli do protjerivanja 700.000 muslimana u Bangladeš. No nisu samo muslimani na udaru budističkih nacionalista. Tako je vojna hunta 18. ožujka 2025. spalila Katedralu sv. Patrika u Banmawu na sjeveru zemlje.
Međunarodna zajednica, uključujući UN, EU, SAD i druge zemlje, osudila je puč i pokušala uvesti sankcije, no vojska Mjanmara uspjela je zadržati kontrolu uz pomoć Kine i Rusije, koje su osigurale vojnu i političku potporu.
Sankcije su dovele do nestašica koje su posebno došle do izražaja baš sada nakon strašnog potresa. Tako su volonteri i spasilačke službe otkrile da zarobljene ispod ruševina moraju otkopavati golim rukama zbog nedostatka teških strojeva.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
