'Mladi Slovenci EU vide kao mjesto gdje mogu živjeti bolje'

Nakon ulaska Slovenije u Europsku uniju, prije svega se promijenio osjećaj slobode kretanja kod građana. Tamo gdje je još 1991. godine bila jako čuvana granica, desetljeće kasnije, sa ulaskom u EU, ulaskom u schengensko područje i uvođenjem eura, to se sve promijenilo. Drugi su pozitivni učinak europske institucije. Iako se radi o izričito jakoj i velikoj birokraciji s jedne strane, s druge strane su Slovenci vrlo brzo primijetili te institucije kao jamstvo kada je u pitanju obrana od vlastite države u kojoj i dalje ima čudnih odluka političko-ekonomskih elita koje još sa sobom često nose neke korijene iz prošlosti. Radi se recimo o tužbama na europskim sudovima, postupcima protiv državnih pomoći koje utječu na nekonkurentno ponašanje pojedinih tvrtki itd.

Pozitivan je i utjecaj eura jer su poslovi jednostavniji, a troškovi manji. Uz to dolazi i europski novac iz fondova, ali taj je novac praćen i jako složenim postupcima koje ljudi teško shvaćaju pa se Slovenci i nisu baš ponijeli kao marljivi i učinkoviti u utakmici za novce europskih fondova.

Slovenci općenito život u EU vide kao dobru stvar, iako treba uzeti u obzir i činjenicu da su Slovenci i prije ulaska doslovce bili zaljubljenici u EU. U to vrijeme je došlo do veče krize ali nema kritičkoga nasrtaja na EU ili globalizaciju nego direktno na domaću prije svega politiku. Slovenci su što se toga tiče romantičari. Puno su postali osjećajniji recimo kada ide priča o troškovima domaćega javnoga sektora, a puno manje o trošku velike birokracije u Bruxellesu.

Za mnoge mlade građane Unija je u ovoj krizi postala cilj gdje bi mogli ostvariti karijeru i bolji život. Mlađe generacije su i u načinu razmišljanja postale europske. Sve veći je broj onih koji vrlo dobro pričaju engleski, pa i neki drugi jezik EU, a sve veći je i broj onih mlađih građana koji ne razumiju hrvatski ili srpski jezik. 

Ono što je negativno je bio drugi gospodarski učinak koji je posljedica ulaska u EU sa nekim drugim članicama koje su se ubrzo pokazale konkurentnije, a ne kao posljedica samog ulaska u EU. Slovačka je u ovom slučaju posebice pokazala kako neka zemlja može brzo dostići druge, iskoristi li uvjete EU, a da sama ima niže troškove. 

Slovenija se tu sukobljava sa velikim problemima, pa je i to uzrok za duže trajanje krize. S druge strane nema velikog broja novih stranih radnika, niti više Slovenaca ide u druge države EU. Slovenija je, recimo, i dalje puno više samo tranzitna država za rumunjske i bugarske radnike, a ne toliko njihov cilj. Vidimo ih dosta na cesti, ali ih nema puno na poslu u Sloveniji.