Smrtnost od moždanih i srčanih bolesti u posljednjih deset godina u Hrvatskoj je značajno viša nego u EU, sa 15.000 umrlih godišnje te 200.000 osoba.
PRIJEDLOG ZAKONA
Most pripremio novi Zakon o hitnoj medicini. Traže reformu
Čitanje članka:
1
min
Most je pripremio prijedlog zakona o hitnoj medicini koji upućuje u saborsku proceduru, a predlažu vraćanje beneficiranog radnog staža zaposlenima u hitnoj službi, kao i da mogućnost spašavanja životno ugroženog pacijenta dobiju policajci i vatrogasci.
Smrtnost od moždanih i srčanih bolesti u posljednjih deset godina u Hrvatskoj je značajno viša nego u EU, sa 15.000 umrlih godišnje te 200.000 osoba koje u većoj ili manjoj mjeri imaju invaliditet kao posljedicu moždanog i srčanog udara, rekao je na konferenciji za novinare u Saboru predsjednik Mosta Božo Petrov.
Kako bi se to promijenilo, Most šalje u saborsku proceduru prijedlog Zakona o hitnoj medicini, kojim žele povećati dostupnost hitne medicine i osigurati jednake standarde i kvalitetu na razini cijele zemlje.
Zakon će biti preduvjet za provedbu reforme hitne medicine a regulirat će i sustav hitne helikopterske medicinske službe koji trenutno ne funkcionira kako treba, kazao je voditelj Mostovog savjeta za zdravstvo Ivan Bekavac.
Ističe da se zakonom predlažu bolji uvjeti edukacije zaposlenika, bolje financiranje hitne i nabavka opreme, kako se ne bi dogodilo da su vozila hitne starija od pet godina, imaju više od 300.000 kilometara i nisu usklađena sa zakonom i propisima.
- Osigurat ćemo da djelatnici policije i vatrogasci i druge hitne službe također na jednako valjan način mogu spasiti pacijenta koji je životno ugrožen i dovesti ga u hitni prijem bolnice kao što to radi Hitna pomoć - rekao je Bekavac.
Komentirao je i najavu ministrice zdravstva Irene Hrstić o ograničenju dvojnog rada u javnom i privatnom zdravstvu čime se, kaže, pokušava nametnuti teza da će se na taj način povećati dostupnost zdravstvene zaštite i skratiti liste čekanja, što nije istina.
"Time što će im se ograničiti rad u njihovo slobodno vrijeme neće se povećati njihova raspoloživost u bolnicama jer tamo već rade najčešće maksimalno prekovremeno. Morat će odabrati žele li raditi u javnom zdravstvenom sustavu ili kod privatnika i na taj način će se najvjerojatnije smanjiti dostupnost zdravstvene zaštite jer će ipak otići kod privatnika", smatra Bekavac.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
