Mrsić: Ukidanje plaćene stanke Vladin napad na radnička prava

SDP-ov saborski zastupnik i bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izjavio je u petak da najava uvođenja devetosatnog radnog vremena i ukidanja plaćene stanke pokazuje da Vlada, nakon napada na medije, zdravstveni sustav, socijalna prava i represivni aparat, sada napada radnička prava i radno zakonodavstvo.

Slijedi li smanjenje otpremnina i otkaznih rokova

Umjesto poboljšanja životnog standarda, Vlada na čelu s HDZ-om, Mostom i listom MiIlana Bandića pokrenula je konzervativnu revoluciju i demontažu socijalne države, ocijenio je Mrsić na konferenciji za novinare koju je sazvao nakon što se ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović izjasnila protiv plaćene stanke, rekavši da Hrvatska treba uskladiti svoje propise s EU-om i na tom području.

Najava neplaćanja stanke znači da Vlada želi izmjeniti Zakon o radu (ZOR), pa u tom slučaju neka građanima javno kaže što želi mijenjati kako bi Hrvatska postala "dolinom suza" - slijedi li nakon toga smanjenje otpremnina i otkaznih rokova, rekao je Mrsić dodavši kako nova vlast pod reformama očito smatra uništavanje socijalnih i radničkih prava.

"Pozivam ministricu uprave i ministricu rada da objasne građanima koja je to direktiva EU-a s kojom se moramo uskladiti da bi u Hrvatskoj bila neplaćena  stanka. Točno je da u nekim zemljama EU-a stanka nije u njihovu zakonu o radu, ali je uređena kolektivnim ugovorima", poručio je Mrsić.

Hrvatski ZOR potpuno usklađen s propisima EU-a

Negodovanje zbog najave ministrice Jurline Alibegović izrazili su i sindikati, pri čemu Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ističe da je hrvatski ZOR potpuno usklađen s propisima EU-a, a treba li osmosatno radno vrijeme uključivati i plaćenu stanku nije utvrđeno europskim propisima.

Direktivom 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnog vremena propisano je da države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi svakom radniku čiji je radni dan dulji od šest sati osigurale stanku za odmor. Pojedinosti o trajanju i uvjetima stanke propisuju se kolektivnim ugovorima ili sporazumima socijalnih partnera a, ako toga nema, nacionalnim propisima. Stoga pitanje plaćene stanke treba ostati predmetom pregovora socijalnih partnera, navodi SSSH.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) upozoravaju da bi ukidanje plaćene stanke značilo produljenje radnog vremena za dodatnih pola sata dok istodobno zemlje EU-a, kako bi povećale zaposlenost, idu ka skraćenju radnog vremena, U Hrvatskoj se već sada radi dulje nego li u većini europskih zemalja, odnosno 116,8 sati godišnje duže od prosjeka EU-a.

Godišnje radno vrijeme ugovoreno kolektivnim ugovorima u 2014. godini u Francuskoj je iznosilo 1559 sati, u Danskoj 1635 sati, u Njemačkoj 1651 sat, prosjek EU 28 bio je 1707 sata, a u Hrvatskoj je iznosilo 1824 sata, naglašava NHS.