News

Komentari 113

Na Pelješki most montirane su lampe koje štete prirodi, morat će ih mijenjati? 'Upozorili smo'

Na Pelješki most montirane su lampe koje štete prirodi, morat će ih mijenjati? 'Upozorili smo'

Pelješki most još nije otvoren, a na njemu je rasvjeta za koje Zakon iz 2019. kaže da je neprikladna. Iz Hrvatskih cesta kažu da su projekt radili ranije, prema tada važećim zakonima. Ipak, morat će ih mijenjati

Fotografija ministra prometa Olega Butkovića na Pelješkome mostu od 25. siječnja nije ništa neuobičajeno, no dobar vid ljudi koji žele očuvati prirodu otkrio je kako su na njega ugradili LED svjetiljke koje štete okolišu, ljudima i životinjama.

Iza prijave nepravilnosti stoje ljudi iz Udruge za zaštitu noćnog neba Naše nebo, a da su Hrvatske ceste i prije upozoravali na to, rekao nam je njihov dopredsjednik Boris Štromar.

- Pelješki most građen je u zaštićenom području, posebnom rezervatu prirode Malostonski zaljev i Malo more, koji postoji još od 1983. Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja jasno određuje da u zaštićenim područjima sva rasvjeta mora biti temperature boje svjetla ispod 2200 K (kelvina), a tehničke karakteristike svjetiljki jasno pokazuju da je temperatura 3000 K - kaže Štromar.

Naime, niža temperatura svjetla ima žuću/crveniju boju, a one veće imaju više plavih nijansi, koje su se pokazale štetnima u mnogo zdravstvenih istraživanja. Dovode do povećane budnosti, što remeti normalno funkcioniranje organizma.

- Hrvatske ceste još u srpnju 2021. upozorili smo na propust i činilo se logičnim da će to ispraviti prije postavljanja. Sad će morati iznova plaćati 'nove milijune' za zamjenu - kaže Štromar.

Prve svjetiljke predviđene planom imale su 4000 K i bile su još "plavije". Ipak, njih su zamijenili kako bi smanjili svjetlotehničko onečišćenje. Svjetlosni tok povukli su od ruba prema sredini kako bi osvijetlili samo cestu. Iako ugrađene svjetiljke mogu regulirati intenzitet, laički rečeno - ne mogu mijenjati boju.

Kako neslužbeno doznajemo, morali su odustati i od planirane dekorativne rasvjete po stupovima upravo zbog zaštite područja u kojem je most. Unatoč jasnim odredbama zakona, projekt se pronašao u sivoj zoni, pa ih Hrvatske ceste neće mijenjati u skorije vrijeme.

- Glavni projekt rasvjete Pelješkog mosta izrađen je 2016., uz dopune Projekta izvršene 2018., te su usklađeni sa svim tada važećim zakonima i propisima, pa tako i sa tada važećim Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine. Na osnovu navedene projektne dokumentacije su radovi na izvedbi rasvjete prometnice Pelješkog mosta ugovoreni te započeli 30. srpnja 2018.  Prema tada važećem zakonu nije bilo propisano korištenje temperature boje svjetla 2200 K u zaštićenim područjima - napisali su iz Hrvatskih cesta u obrazloženju. Dodali su da će sadašnja rasvjetna tijela, tople bijele boje, neusporedivo više uklopiti u boju ostalih materijala nego boja od 2200K (narančasta) koju nalaže novi zakon.

- Osim toga, svjetlosni izvori temperature boje svjetlosti 2200 K troše oko 25 % više električne energije za istu količinu rasvijetljenosti, što sa ekološkog aspekta nije zanemarivo - pišu iz Hrvatskih cesta. Naglasili su da je javna rasvjeta na mostu planirana specifičnom asimetričnom vrlo preciznom optikom koja svjetlost usmjerava prema prometnici, tj, ne emitira svjetlost iza sebe. Takva optika nije standardna i ne primjenjuje se u javnoj rasvjeti uobičajenih javnih prometnica pri kojima je bitno da vozač percipira i prostor uz prometnicu, uključujući pješake, bicikliste i druge sudionike u prometu.

- U ovom slučaju se rukovodilo kriterijem minimiziranja emisije svjetlosti prema vodi, a prema odrednicama tada važećeg Zakona u vezi zaštite prirode i zaštite okoliša. Treba imati na umu da se prometnica nalazi 55 m iznad razine mora, što je još jedan razlog zašto javna rasvjeta ni na koji način ne može utjecati na biljni i životinjski svijet Malostonskog zaljeva. - dodali su.

Unatoč tome, sva postojeća rasvjeta, pa i ova na još neotvorenom mostu morat će se u cijeloj Hrvatskoj zamijeniti i uskladiti u roku od 12 godina iako su se neki troškovi mogli izbjeći. Taj rok, nažalost, još nije počeo teći jer država nije donijela dva od tri pravilnika kojima sve reguliraju. Prema saznanjima 24sata, možda će ih donijeti u 2022. jer su osnovane radne skupine koje bi ih trebale sastaviti. 

Do tada nam ostaju svijetle noći s mutnim nebom, rasipanje struje i nemiran san.

Najčitaniji članci