'Izdvajanje plinskog posla bilo je u interesu MOL-a i Vlade RH'

Svjedočenjem člana Uprave Ina-e Zalana Bacsa i Katalin Tamas, zadužene za plinski biznis, na zagrebačkom Županijskom sudu nastavilo se suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu optuženom za ratno profiterstvo u slučaju Hypo te uzimanje mita u slučaju Ina-MOL.  

Prvi je u klupu za svjedoke sjeo Zalan Bacs, MOL-ov predstavnik u Ina-i. On je kazao kako je u Hrvatsku došao 2005. kada je i postao član Uprave Ine, zadužen za usluge, nabavu i informatizaciju. Od siječnja 2007. preuzeo je financije, a od lipnja 2009. je izvršni direktor sektora rafinerija. Upitan o načinu kako je u to vrijeme funkcionirala uprava, Bacs navodi kako su sve odluke u Ina-i donošene konsenzusom, odnosno suglasnošću svih članova Uprave. Prije 2009. donošenje odluka i provedbu obavljali su izvršni direktori. Bacs kaže da su bili preopterećeni.

- U jesen 2008. godine došlo je do opasnosti da će INA morati odjedanput vratiti kredit od milijardu dolara. Dio problema pokušao se riješiti u samoj kompaniji, a dio su morali riješiti hrvatska Vlada i MOL. Takvi su negativno trendovi nastavljeni sve do lipnja 2009. godine, do mog odlaska s mjesta izvršnog direktora za financije - svjedočio je Bacs.

'Dugovanja u Ina-i stvarao je plinski biznis'

Dodao je kako je 2007. Ina bila stabila no da je dugovanja stvarao plinski biznis. Razlog gubitaka u plinskom poslovanju INA-e bila jer činjenica da se hrvatsko tržište opskrbljivalo s 30 do 40 posto uvoznog plina, čija je cijena bila bitno viša od cijene po kojoj bi se plin prodavao u Hrvatskoj. Plinski biznis stvorilo je gubitke od oko 400 do 500 milijuna kuna godišnje. Bacs Inu opisuje kao 'krunski dijamant' hrvatskog gospodarstva, koja bi u slučaju stečaja potpuno propala. Stečaj je tvrtki prijetio 2008.

Bacs tvrdi da i druge velike svjetske naftne kompanije funkcioniraju prema modelu u kojem su funkcije članova Uprave razjedinjene, što se u INA-i dogodilo tek u lipnju 2006. godine. 

Odvjetnica Jadranka Sloković upitala ga je kako je u kriznoj situaciji reagirala hrvatska Vlada i koje je mjere poduzela da se spriječi stečaj:

- Troškove smo sveli na minimum. Ti su koraci bili nedovoljni jer su se i dalje stvarali gubici u plinskom poslovanju. Gubici plinskog poslovanja narasli su na 1,5 milijardi kuna - odgovorio je Bacs i dodao da su Vladi predložili ili da povisi cijenu plina ili da se iz Ina-e izdvoji plinsko poslovanje.

Nakon pregovora s Vladom u siječnju 2009. sklopili su ugovor o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ina-e te su dogovorili i izmjenu međudioničarskog ugovora. MOL je Ina-i pomogao davanjem kredita s kamatama prema tržišnim uvjetima.

'Najveći dužnici bile su neke državne tvrtke'

Dalje je u svojem svjedočenju Bacs nabrajo tko su bili najveći Ina-ini dužnici, jer ga je Sloković pitala je li Ina- pokušala svoje dugove smanjiti potraživanjem otplate dugova svojih dužnika. Bacs je naveo kako su najveći dužnici bili HEP, Petrokemija, Petrokemija Kutina i Dioki.

- Kod potraživanja dugova i njima smo morali striktnije pristupiti što oni nisu baš dobro prihvatili, ali mi smo to morali učiniti. Tu smo razdvojili cijene i plaćanje - rekao je.

'Poskupljenje plina računalo se prema cijeni nafte'

Ispitivanje je nakon obrane preuzela tužiteljica. Upitala ga je da objasni zašto su povezani gubici u plinskom poslovanju 2008. s obzirom na 2007. 

Bacs je pojasnio kako je u formuli za izračun cijene plina sadržana i cijena nafte. 

- Visoka cijena nafte znači i visoku cijenu plina, no to se primjenjuje u odgodi od devet mjeseci. Cijena plina računa se prema cijeni nafte koja je na snazi bila 9 mjeseci prije, pa je tako i pad cijena plina u Hrvatskoj stigao 9 mjeseci kasnije. Pad cijene nafte na svjetskom tržištu nije doveo do stvaranja gubitaka, već do smanjenja dobiti i u tome se očituje njegov negativni utjecaj na rad Ina-e - kazao je. 

Njegovo svjedočenje sudac Ivan Turudić prokomentirao je izjavom 'Na mostu dobio, na ćupriji izgubio'. 

- Znam da me nećete razumijeti, ali zvuči mi da je upravo tako i bilo - pojasnio je Turudić svjedoku. 

Tužiteljica je nekoliko puta pitala svjedoka je li na gubitke Ina-e utjecao pad nafte, na što joj je on svaki put odgovorio sa 'ne'.

- Izostanak osiguranja rizika nije povezan s gubicima iz 2008., kategorički tvrdim. Plinski biznis proizveo je gubitke, a cijena nafte izostanak dobiti - zaključio je Bacs.

'Nisu se sve odluke proslijeđivale Upravi Ina-e'

Tužiteljica je Bacs upitala tko je prema ugovoru iz 2003. imenovao člana Uprave za financije:

- Svi znamo da je to činio MOL i da su izabrali mene - rekao je svjedok koji je opisao kako su funkcionirale sjednice u Ina-i.

- Koliko se sjećam, imali smo i zajedničkih sjednica, ali to su odvojena tijela. Naše je tijelo bilo operativnije, sastajali smo se više puta tjedno. Nisu se sve odluke prosljeđivale Upravi, već je postojao cenzus prema kojem se odrđivalo koje su odluke vrijednije od drugih - pojasnio je. 

Na upit tužiteljistva zna li koliki je bio taj cenzus, Bacs odgovara negativno.

'MOL je uvijek podupirao investicije'

Sloković je svjedoka ispitivala o MOL-u i Sjevernom Jadranu i Siriji. Zanimalo ju je je li se MOL protivio investiranju u Sjeverni Jadran ili Siriju:

- Ne da smo se protivili, nego smo podupirali te investicije - rekao je.

Turudića je zanimalo je li se MOL uopće mogao protiviti tome:

- MOL je uvijek podupirao investicije u Siriji, barem za vrijeme dok sam ja bio u upravi Ina-e. Prema ugovoru iz 2003. godine MOL je imao pravo uložiti veto na investicije, ali to nije učinio - zaključio je.

Svjedokinja Tamas ponovila da je plin stvarao gubitke

U nastavku suđenja nakon pauze na klupu za svjedoke sjela je Katalin Tamas iz MOL-a, zadužena za pitanja plina. U MOL-u radi od 2005. godine.

- Danas sam zaposlena u tvrtki kćeri MOL-a, a bavi se trgovinom plina gdje sam ja savjetnik. Ekspert sam po pitanju plina te sam u kolovozu 2008. uključena  u ekipu MOL-a koja je pregovarala oko plinskog poslovanja odnosno izdvajanja iz Ine - kazala je Tamas.

Odvjetnika Ive Sanadera, Čedu Prodanovića, zanimalo je zašto je uopće dogovoreno preuzimanje plinskog poslovanja.

- Izdvajanje plinskog biznisa je, kako tvrdi, bilo u interesu MOL-a, ali i hrvatske Vlade, kako bi se smanjili gubici INA-e. Kako je Hrvatska u to vrijeme bila u pregovorima s EU, regulacija tržišne cijene plina bilo je jedno od pitanja koje je Vlada morala čim prije riješiti - pojasnila je. 

- Za Vladu je bilo važno doći u vlasništvo skladišta plina s obzirom na osiguranje opskrbe, smatralo se da je to strateški važno pitanje. Onda se to povezalo s izdvajanjem plina jer su to dva segmenta koji su povezani i mogu se samo zajednički promatrati - rekla je svjedokinja.

Ponovila je kao i njezin prethodnik da je gubitke stvarao plinski biznis jer se kupovao plin po puno većim cijenama.

- S obzirom da domaća proizvodnja nije dostatna za pokrivanje svih potreba, zimi se nekim potrošačima moralo ograničavati opskrbu pa su oni morali smanjivati potrošnju na nekoliko dana kako bi se mogle podmiriti potrebe stanovništva. To je bila situacija u kojoj se razgovaralo o pitanju ospkrbe. Svježe je bilo i sjećanje na zimu 2006. kad su Rusi smanjili dovod plina - nastavila je pojašnjavati svjedokinja.

'Hrvatska je pokrenula inicijativu za izdvajanje plina'

Izdvajanjem plinskog poslovanja Vlada RH osigurala bi dugoročnu nabavu plina za domaće tržište, što je važno tim više što domaća protivodnja plina nije dovoljna za namirenje potrebe domaćeg tržišta - kazala je te dodala da je prema njezinim saznanjima Hrvatska bila ta koja je pokrenula inicijativu za izdvajanje plinskog posla i kupnje podzemnog skladišta Okoli.

Prvo se izdvojilo skladište. MOL, se prema njezinim riječima htio osigurati, te su tražili da mogu ponovno otkupiti skladište. 

Prije samog potpisivanja ugovora o izdvajanju plinskog posla Hrvatska strana je obavijestila MOL da se mora promijeniti jedan uvjet u ugovoru. Tamas tvrdi kako je hrvatska strana tražila da se izbriše uredba o reotkupu skladišta plina te su u MOL-u tako i napravili.

- Neovisnoj konzultantskoj tvrtki povjerili so da utvrdi vrijednost skladišta i da odredi cijenu od - do. Izvorni dogovor je bio da će uzeti sredina tog raspona. Međutim, hrvatska strana je tu opet zahtijevala da se koristi najniža cijena, a MOL je to i prihvatio - posvjedočila je na sudu te kazala kako se MOL upustio u pregovore jer je htio smanjiti dugovanja nastala plinskim poslovanjem.

Izdvajanje plinskog poslovanja bilo je mnogo opsežnije pitanje od onog prodaje podzemnog skladišta plina.

'Pregovori su bili teški, Hrvatska je analizirala svaku sitnicu'

Prodanovića je zanimalo kako su točno tekli pregovori i je li bilo sporova. 

Tamas je kazala kako su to bili iznimno teški pregovori :

- Hrvatska strana vidjela je da će neke gubitke morati pokriti, pogotovo u prijelaznom razdoblju. Svaku MOL-ovu ponudu analizirali su i tražili dodatne pojedinosti. Razmatrali su se najsitniji detalji, pogađali su se oko svake stvari - opisala je.

Dodala je kako je Hrvatska potpisivanjem ugovora postigla samo djelomičnu energetsku stabilnost jer su i ugovori samo djelomično provedeni.

Započelo je unakrsno ispitivanje tužiteljice, koju je zanimala rudarska renta.

- Tijekom pregovora o izdvajanju plinskog biznisa raspravljalo se i o porastu rudarske rente do najviše 10 posto - kazala je Tamas.Tužiteljica ju je upitala kolika je rudarska renta u Mađarskoj, no Tamas je rekla da nije upoznata sa situacijom kakva je sada, no da je prije šest godina renta bila između 12 i 60 posto. Napomenaula je kako se to ne može usporediti sa situacijom u Hrvatskoj jer se u Mađarskoj cijena plina određuje prema tržišnom kriteriju.

Sljedeći put na ročištu će ponovno svjedočiti ljudi iz MOL-a.