Državni inspektorat utvrdio da su da su na platou na kojem je buknuo požar skladištili znatno veće količine otpada nego je dopušteno.
Najopasniji požar na Jakuševcu bio je 2019. Cijelu noć je gorio opasan otpad, stigle i kazne
Jakuševac ponovno gori, no jedan od najvećih požara koji se ondje dogodio bio je 24. srpnja 2019. kad je cijelu noć gorjelo smeće koje je gasilo 130 vatrogasaca, a nadležne službe nisu obavile istraživanja kojima bi se utvrdilo koji su sve štetni spojevi nastali i jesu li narušili zdravlje građana te zagadili tlo i vodu. Zagrebački holding, podružnica Čistoća dobila je kasnije kaznu zbog kršenja Zakona o gospodarenju otpada. Državni inspektorat je utvrdio da je Čistoća radila suprotno odredbama koje propisuju da se gospodarenje otpadom mora provoditi tako da ne ugrožava ljudsko zdravlje i okoliš kako bi se, među ostalim, izbjegli i požari.
Točnije, utvrdili su da su da su na platou na kojem je buknuo požar skladištili znatno veće količine otpada nego je dopušteno. A to je onda dovelo i do tako velike plamene stihije koju su vatrogasci morali gasiti cijelu noć.
'Opasne čestice u zraku'
Inspektorat je zbog toga 18. kolovoza 2020. odrezao kaznu od 300.000 kuna zagrebačkoj Čistoći, te su kaznili i voditelja Juru Leku s dodatnih 50.000 kuna kao odgovornu osobu.
- Te večeri kad je bio požar postaje su zabilježile povećanje lebdećih čestica PM 10. Mi ih udišemo, a vode do niza bolesti od raka pluća, moždanog udara, oštećenja na bebama u majčinoj utrobi. Osobito su osjetljivi djeca, ljudi s bolestima srca i pluća te koronarnih bolesti kao i starija populacija - rekla je godinu dana nakon tog požara za 24sata Mirela Mikić Muha, nezavisna vijećnica gradske četvrti Novi Zagreb prisjećajući se prizora tijekom požara kada su Dugave bile pokrivene gustim dimom. Ona nekoliko godina prati kakvoću zraka pomoću mjernih postaja u novozagrebačkim naseljima.
Podatke o tome skupljala je iz stručne literature. Tako navodi da čestice PM10 i PAH mogu prouzročiti trovanje krvi u posteljici te utjecati na rast fetusa. Iste čestice mogu oštetiti i srčani mišić te nadražiti autonomni živčani sustav. Udisanje dima punog takvih čestica može dovesti do bolova u prsima, otežanog disanja, umora i srčanih aritmija. Sama je osjetila slične probleme, zbog kojih je čak morala otići i na bolovanje.
- Imala sam vrtoglavice i omaglice, boljela me glava i bila sam dezorijentirana. Dodatnim istraživanjem sam ustanovila da PM10 mogu prouzročiti trovanje krvi te potaknuti bolesti srca, a budući da dio tih čestica ostaje u plućima, uzrokuje infekcije i probleme s dišnim sustavom - navela je Mikić Muha i pojasnila da su joj se i drugi žitelji novozagrebačkih naselja požalili na slične probleme.
Toksikolog Franjo Plavšić istaknuo je kako je strujanje takvih toksičnih čestica stvorilo javnozdravstveni problem koji nitko nije istražio. Dodao je kako će posljedice toga ljudi osjetiti tek za 15 do 20 godina, kad se u njihovim organizmima razviju stanice raka.
- U tom nekontroliranom požaru izgarale su različite tvari, no među toksičnim spojevima izdvojio bih tri kategorije čestica. To su prije svega dioksinsko furanski spojevi koji nastaju ondje gdje nije visoka temperatura izgaranja, a među njima je i klor. Riječ je o spojevima koji su vrlo kancerogeni i djeluju na sve sustave u tijelu, a osobito reproduktivni te na plod i vode do oštećenja beba. Zatim su tu ugljikovodici koji su također toksični, a potom metali koji mogu voditi čak do oštećenja mozga, ističe toksikolog Franjo Plavšić pojašnjavajući kako je u požaru nastalo dosta lebdećeg pepela, odnosno čestica u zraku.
Rekao je da su te toksične čestice pale na biljke, a zatim ih je kiša isprala u tlo.
- Osim što postoji opasnost da su ih ljudi konzumirali jedući takvo povrće, sve zajedno moglo je završiti u vodama. Svi ti spojevi koji potiču stvaranje karcinoma, treba im 15 do 20 godina da se razvije rak. Do tada se više neće ni znati što ga je uzrokovalo. Naravno, tu su i akutne posljedice udisanja spojeva koje se zbivaju neposredno tijekom trajanja požara, a to su kašalj, otežano disanje ili trovanje ugljikovim monoksidom koji se veže na hemoglobin i tako slabi prijenos kisika - pojašnjava Plavšić i dodaje kako postoji niz privatnih tvrtki koje su mogle obaviti potrebna mjerenja, koja se nikako ne mogu provesti naknadno.
Zna se što je gorjelo, ali ne i što je ispušteno
Mikić Muha je od nadležnih tijela zatražila očitovanje o tome koliko je otrovnih spojeva bilo u zraku za vrijeme požara na Jakuševcu, no iz medija je saznala kako "Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' nije obavljao analize uzoraka zraka na furane i dioksine zato što ne posjeduje kapacitete za izuzimanje i analize uzoraka na navedene parametre". Taj je odgovor dobio zastupnik Renato Petek kada je postavio isto pitanje. No, on je imao više sreće oko saznanja što je tog dana gorjelo na platou ispred odlagališta.
Grad Zagreb mu je odgovorio kako je na platou bilo više od sedam tona guma, više od 16,5 tona plastike, više od 41 tone metala, 1271 tona raznog glomaznog i nerazvrstanog otpada te oko 1300 tona drva. Dodali su kako su analizirali štetne plinove ugljikov monoksid, ugljikov dioksid, sumporov oksid, dušikove okside i formaldehide te dan nakon požara utvrdili sedam puta veću razinu lebdećih čestica od dopuštene. Državni inspektorat je, pak, u kolovozu utvrdio da je Čistoća ondje uskladištila znatno veće količine otpada nego što je dopušteno.
Jakuševac je nakon još par puta gorio uglavnom ljeti kad su visoke temperature, posljednji put prije nepunih godinu dana 27. lipnja 2024. Tad je oko 1 sat iza ponoći buknuo požar glomaznog otpada u Servisno operativnom centru (tzv. SOC) u Jakuševcu kojeg je gasilo 19 vatrogasaca koji su stigli s pet vatrogasnih vozila.
Zagrebački holding objavio je tad kako je došlo do požara na platou Servisno-operativnog centra u Tišinskoj ulici pored odlagališta Jakuševec. Radilo se, kazali su, o požaru manje količine neopasnog glomaznog otpada prikupljenog putem javne usluge koji je ugašen nešto iza 3 sata.