Nakon Đikićeva pisma, Radman i Vukičević poduprli Barišića

Akademici Miroslav Radman i Slobodan Vukičević u izjavi za javnost ponovno podupiru ministra znanosti i obrazovanja Pavu Barišića u vezi s aferom plagijat.

U izjavi danoj nakon pisma akademika Ivana Đikića premijeru Andreju Plenkoviću, član Francuske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilišta u Parizu i MEDILS-a u Splitu Miroslav Radman ističe kako "ne vidi ništa pozitivno u metodama recentnoga medijskog predatorstva ciljanog na osobu profesora Pave Barišića" te ocjenjuje da je riječ o "degradaciji kulture civilnog društva akademskih građana od kojih se očekuje njezino obogaćenje i oplemenjivanje".

"Stručne rasprave, akademske, pravne i ostale, tiču se kompetentnih stručnjaka i institucija i - sve do njihovih zaključaka - nemaju razloga ni mjesta na nivou javnosti", ističe Radman.

"U protivnom, gdje bi vodio takav izopačeni proces ako se proširi u medijsko metastaziranje prijevremenih rasprava svih stručnih djelatnosti?" pita Radman i odgovara da bi "vodio u kaos koji bi bio smrt tih djelatnosti".

Radman zaključuje da "samoinicijativno inkvizicijsko moraliziranje potiče sumnju u prirodu motivacije i moral moralizatora".

Član HAZU i Sveučilišta u Zagrebu Slobodan Vukičević ističe da je pismo dr. Đikića sadržajno gotovo identično prvotnoj prijavi za plagijat koju je protiv dr. Barišića nekolicina nastavnika uputila prije gotovo šest godina.

Tu su prijavu pisali znanstvenici koji su – za razliku od dr. Đikića – većim dijelom aktivni na znanstvenome području kojim se inkriminirani članak i bavi, a dva su etička povjerenstva prijavu odbacila još prije nekoliko godina, ističe Vukičević.

Treće je pak povjerenstvo djelovalo u uvjetima u kojima su ga bila napustila tri člana, a njegov je predsjednik, kao prononsirani politički aktivist, suočen s optužbama za sukob interesa upravo u odnosu na dr. Barišića, kaže Vukičević i dodaje kako je "doista neobično da dr. Đikić plagirajući (već odbijene) prijave za plagijat kani, iz daljine Palo Alta, promijeniti razinu profesionalne etike u hrvatskoj znanosti".

"Ovakve rasprave odvlače fokus s ključnih problema u hrvatskoj znanosti i izlaze iz akademske u političku sferu djelovanja, što nije način rješavanja takvih problema", kaže akademik Vukičević i zaključuje da Hrvatska ima mnogo izvrsnih znanstvenika i "ne postoji niti jedan razlog" da novinari stalno izvlače kao mjerilo znanstvene etičnosti one koji ne sudjeluju u hrvatskome svakidašnjem znanstvenom životu.