Obavijesti

News

Komentari 1

Nakon otvaranja Pelješkog mosta na Pelješcu više noćenja nego rekordne 2019. godine

Nakon otvaranja Pelješkog mosta na Pelješcu više noćenja nego rekordne 2019. godine

Najviše vozila, pak, blizu 16 tisuća, bilo je odmah nakon otvaranja mosta (od 27. do 31. srpnja 2022.) te u lanjskom kolovozu, više od 14,6 tisuća, da bi se u rujnu smanjio na oko 8.400

VIDEO

Pelješki most znatno je pridonio pozitivnim gospodarskim, posebice prometnim i turističkim kretanjima, pa su noćenja na cijelom poluotoku Pelješac do sredine srpnja bila veća za 10 posto nego u istom razdoblju 2019., ističu za Hinu iz HTZ-a i HC-a uoči godišnjice otvaranja mosta

Iz Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice (TZ) Dubrovačko-neretvanske županije te Hrvatskih cesta (HC) za Hinu su iznova naglasili i važnost mosta kao prometnice za brže i lakše dolaženje do krajnjeg juga zemlja, ali i kao turističke atrakcije.

Was ist das? Mediji iz Njemačke i Austrije raspisali se o cijenama u Hrvatskoj: Ćevapi i pivo 25 €?!
Was ist das? Mediji iz Njemačke  i Austrije raspisali se o cijenama u Hrvatskoj: Ćevapi i pivo 25 €?!

Po podacima HC-a, Pelješkim mostom od otvaranja 26. srpnja 2022. do 14. srpnja 2023. prošlo je više od 2,1 milijun vozila, pri čemu napominju da se s dolaskom ljeta njihov mjesečni broj znatno povećava.

Prosječno je, po njihovim podacima, u svibnju ove godine mostom prošlo nešto malo iznad 6.000 vozila, u lipnju već više od 8.700, da bi samo u prvoj polovici srpnja vozila bilo nešto više od 11.000.

Najviše vozila, pak, blizu 16 tisuća, bilo je odmah nakon otvaranja mosta (od 27. do 31. srpnja 2022.) te u lanjskom kolovozu, više od 14,6 tisuća, da bi se u rujnu smanjio na oko 8.400.

Turistička atrakcija i poticaj putovanjima cestom prema jugu

"Most je nova turistička atrakcija za brojne putnike i turiste kojima se pruža prekrasan pogled na most s okolnih vidikovaca i cesta, ali i za nautičare za koje je plovidba ispod mosta poseban doživljaj. Već sada je apsolutno opravdao svoje postojanje te je sigurno pridonio i dobrim turističkim trendovima u predsezoni, a i dugoročno će poticati daljnja putovanja cestovnim pravcima prema jugu”, ocjena je direktora HTZ-a Kristjana Staničića.

S jednom plaćom mogli su biti 42 dana na moru: Odmarališta su danas tek otužne ruševine...
S jednom plaćom mogli su biti 42 dana na moru: Odmarališta su danas tek otužne ruševine...

Naglašava da je most važan i za dolaske turista cestom s tržišta poput Njemačke, Poljske, Francuske, Slovenije i Austrije, ali i za domaće putnike, pa se očekuje i pojačana potražnja i posjećenost s tih tržišta.

"Sve se to odlično uklapa u sliku Hrvatske kao već vrlo dobro pozicionirane i prepoznate kao kvalitetne turističke auto destinacije, čemu značajno doprinose i veliki infrastrukturni projekti poput Pelješkog mosta“, smatra Staničić.

Porast turističkog prometa, ali i zanimanja za investicije u turizmu

Iako se turizam na Pelješcu razvijao i puno prije otvaranja mosta, i na tom poluotoku već postoji turistička infrastruktura, ipak su se s otvaranjem mosta otvorile nove prilike i za ulaganja u razvoj turističke ponude, ističe u razgovoru za Hinu direktor TZ Dubrovačko-neretvanske županije Julijo Srgota.

Fizički turistički promet, dolasci i noćenja rastu, ali i zanimanje investitora, pa je tako nedavno u Orebiću otvoren i novi mali hotel Crystal, u koji su hrvatski iseljenici iz Australije uložili 7 milijuna eura, što je ujedno i najveća investicija na poluotoku u hotelske kapacitete nakon otvaranja mosta.

Primjetna su, kaže Srgota, i ulaganja u apartmane, obiteljske kuće i druge vrste privatnog smještaja, a smatra da bi trebalo nastaviti i dalje s investicijama u kvalitetne male hotele i slične objekte.

"U svemu je važno zadržati održivi smjer razvoja turizma na poluotoku, kao i u cijeloj županiji, što određuje i županijska strategija razvoja turizma, u kojoj je Pelješac kao autodestinacija jedan do četiri klastera, jer most dijelom smanjuje i određenu turističku 'ovisnost' županije kao avio destinacije”, ističe Srgota.

Dolazi li kraj divljanju cijena na obali? Neki hoteli jeftiniji i za 15 posto, ali to je neka druga priča
Dolazi li kraj divljanju cijena na obali? Neki hoteli jeftiniji i za 15 posto, ali to je neka druga priča

Porast turističke potražne potvrđuje i brojkama, po kojima je cijeli poluotok Pelješac 10 posto više noćenje ove godine do sredine srpnja u odnosu na isto razdoblje 2019. postigao sa oko 393 tisuće noćenja, što je i 8 posto više nego u istom razdoblju prošle 2022.

U cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji od sada ove godine ostvareno je pak gotovo 3 milijuna noćenja ili 16 posto više nego u isto  lannjskom razdoblju.

„Pelješki most je projekt koji je velike promjene za Pelješac i cijelu županiju donio već lani, odmah po otvaranju, a ove godine i više s dodatnim otvaranjem stonske obilaznice, jer je time i taj prometni pravac još jači. Približio je jug zemlje mnogim tradicionalnim tržištima srednje i istočne Europe, i vidi se porast dolazaka turista s tih tržišta”, dodaje Srgota.

Produljenje sezone, veća vidljivost i spoj tradicionalne i nove ponude

Pozitivne turističke učinke od mosta ove godine, kaže, osjećaju manje-više svi, a posebno mala mjesta u blizini samog mosta, koja su do sada bila prilično nepristupačna pa i nevidljiva, što se sada mijenja. Mnogi se i dalje zaustavljaju oko mosta zbog fotografiranja (selfiji i sl.), a često su to i samo izletnici koji žele vidjeti most, nešto popiti i pojesti u blizini, što otvara priliku za nove ugostiteljske ponude.

Opa, što je sad ovo?! Hotel na kotačima u Zadru. Nemaju tuš i kuhaju u busu. Cijena? Sitnica...
Opa, što je sad ovo?! Hotel na kotačima u Zadru. Nemaju tuš i kuhaju u busu. Cijena? Sitnica...

Srgota napominje i da od lanjskog otvaranja mosta do danas, svi hoteli, kampovi i drugi smještaji te pružatelji ostalih turističkih usluga u Orebiću i na cijelom Pelješcu imaju više rezervacija i bolje rezultate nego prije mosta.

Osim Orebića izdvaja se i Ston, sa, kako kaže, novim sjajem obnovljenih povijesno-kulturnih starina i svojom već otprije poznatom gastronomskom ponudom (kamenice i druge školjke itd.). Tu je i Trpanj i Viganj te mnoga mala mjesta oko mosta poput Brijeste i Komarne, koja tek sada postaju vidljiva putnicima pa i turistima.

Mnogima u tim mjestima to daje i nadu da će se život i poslovi u njih vratiti, kao i domaći ljudi i mladi koji su otišli jer bi se mogli baviti turizmom na održivi način i zadržati duh svojih mjesta.

Srgota velikom prednošću Pelješca, ali i cijele županije, ističe i ponudu vrhunske domaće hrane, zahvaljujući plodovima doline Neretve i morskom ribarstvu, ali i enologiju tj. da su tu i vrhunske vinske destinacije s nekim od najboljih vinski sorti u Hrvatskoj i puno šire.

Na tom su poluotoku i neke od najljepših pješčanih plaža na Jadranu, kao i odlični uvjeti za razne sportske aktivnosti na kopnu i moru zbog morskih struja i vjetra.

"Most je pridonio i produljenju sezone, a povećava se i ponuda, čemu sufinanciranjem 42 manifestacije ove godine pomaže i županijska TZ, s ciljem podizanja kvalitete ponude u cijeloj županiji, posebice u pred i posezoni”, ističe Srgota.

U samoj strukturi turista nema velikih promjena, osim da su primjerice Poljaci ove godine preuzeli prvo mjesto od Nijemaca po broju ostvarenih noćenja do sredine srpnja, a u porastu su i dolasci i noćenja Slovenaca, koje slijede turisti iz Bosne i Hercegovine te Češke.

Veseli, kaže, i što je domaćih turista sve više, da i oni prepoznaju Pelješac kao svoju destinaciju za odmore te je do sada ove godine već oko 40 posto više njihovih noćenja nego lani.

"Ukupno očekujemo da će 2023. biti turistički puno bolja i za Pelješac i cijelu županiju, što zbog mosta koji omogućuje brži i lakši dolazak cestom, a što zbog pojačavanja sezonskih avio linija prema Dubrovniku iz mnogih europskih i dalekih odredišta”, zaključuje Srgota.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 1
VIDEO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju
Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli