Nakon Plenkovićevih izjava: Rusi otkazali zajednički forum

Reakcija ruskog ministarstva vanjskih poslova na izjave premijera Andreja Plenkovića u Ukrajini bila je službena reakcija Moskve, a ne priopćenje s niže razine, rekao je u ponedjeljak ruski veleposlanik u Zagrebu Anvar Azimov u intervjuu za N1 i dodao kako je zabirnut za rusko-hrvatske odnose.

- To je bilo mišljenje Rusije, a ne nekakvog odjela u ministarstvu. To je službena pozicija Rusije i morate to prihvatiti - kazao je Azimov.

Premijer Plenković je za posjeta Kijevu 22. studenoga izjavio da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije i da je njihov teritorijalni integritet narušen silom, pa stoga hrvatska iskustva iz reintegracije istočne Slavojine devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je potom izrazilo zabrinutost takvom izjavom i poručilo službenom Zagrebu da se umjesto besperspektivnih prijedloga o tom pitanju, "aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj".

Hrvatski premijer je isti dan umanjio važnost ruske izjave rekavši novinarima da je "to samo priopćenje jednog odjela ruskog ministarstva vanjskih poslova".

- Iznenadilo me je da je ova niža razina ministarstva vanjskih poslova Rusije napravila jedan amalgam. Tu se govori o našem iskustvu, konfabulira se, govori se o progonu Srba iz Hrvatske, o tome da se mi orijentiramo na neke druge teme - rekao je Plenković.

Dodao je da na rusko priopćenje ne kani odgovoriti.

Više o odnosima Hrvatske i Rusije pročitajte u posljednjem broju Expressa:

Azimov: Rusija nije okupirala Donbas

Azimov je u razgovoru za N1 kazao da Rusija nije zauzela istočni dio Ukrajine i da premijer Plenković samo prenosi stajalište EU-a.

- Rusija nikad nije uvela svoju vojsku u Donbas. Ukrajina nije okupirana, Rusija se ne miješa - ustvrdio je Azimov.

- Trenutno problem Donbasa nije između Rusije i Ukrajine, nego Kijeva i Donbasa. Kijev je taj koji krši ugovor u Minsku, jer su prema tom ugovoru obećavali autonomiju donbaskoj regiji, decentralizaciju, amnestiju. Ništa se nije dogodilo. Rusija poštuje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine - dodao je.

'Krim nikada više neće biti ukrajinski'

Krim je, tvrdi Azimov, drugačije pitanje. Taj poluotok je uvijek bio ruski do neočekivane odluke Nikite Hruščova da ga pokloni Ukrajini.

- Krim je uvijek bio Rusija - tvrdi Azimov i kaže da se ne radi o aneksiji.

- U Krimu je bio referendum na kojem je 90 posto stanovništva glasalo za ulazak u Rusiju. Tako da se Krim vratio kući, to je pitanje riješeno i nikada se više neće vratiti Ukrajini - naglasio je Azimov.

Smetaju mu i "dvostruki standardi" EU-a i SAD-a koji su na istom principu, nakon referenduma, priznali Kosovo, ali sad to ne žele primijeniti na Krim.

Azimov zabrinut za rusko-hrvatske odnose

Ruski veleposlanik kaže da je duboko zabrinut za budućnost hrvatsko-ruskih odnosa i da nije normalno da Hrvatska više od godine nema veleposlanika u Moskvi.

- Moj je zadatak, kao veleposlanika da minimiziram bilo kakve posljedice. Nije tajna da je robna razmjena s Hrvatskom smanjena gotovo 50 posto. To je katastrofa. Prije svega, hrvatski su izvoznici i poljoprivrednici ti koji pate - rekao je Azimov.

Otkazan hrvatsko-gospodarski forum

Hrvatsko-ruski gospodarski forum koji se trebao održati u studenom ove godine otkazan je jer ruski poduzetnici nisu bili zainteresirani doći u Hrvatsku.

Azimov kaže da je to zato jer su ruski biznismeni vrlo domoljubni i ne slažu se s europskim režimom sankcija.

- Oni nisu suglasni da Hrvatska podržava te sankcije. Zbog toga nisu bili zainteresirani doći u Hrvatsku - rekao je Azimov dodavši kako on pokušava sve da "ono što se dogodilo između Rusije i Hrvatske ne utječe na rusko-hrvatske gospodarske odnose".

Nije mu, kaže, "normalna situacija" da Hrvatska više od godinu dana nema veleposlanika u Moskvi.

- Ali možda je to tehničko pitanje, a ne političko. Hrvatska je imala probleme u politici - kaže Azimov i nada se da će početkom iduće godine to biti riješeno.

- Dobio sam informaciju da postoji ozbiljan kandidat za tu poziciju - rekao je. 

Azimov je rekao i kako je Rusiji žao što NATO pojačava vojne snage u baltičkim zemljama, uz granicu s Rusijom.

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević nedavno je u Bruxellesu najavio da će jedna satnija hrvatskih vojnika biti upućena 2018. u Litvu.

- Pretpostavljam da Hrvatska nije imala drugog izbora, bilo je naređeno da pošalje vojsku i morala je to napraviti - rekao je Azimov, ali i naglasio da Rusija "Hrvatsku smatra prijateljskom državom, bez obzira što je članica EU-a i NATO-a".