Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U Hrvatskoj nedostaje trećina ginekologa, žene su 'potjerane' privatnicima. Na rezultat Papa testa, ključnog za otkrivanje raka vrata maternice čeka se i dva mjeseca, a kod privatnika tjedan dana
Hrvatskoj nedostaje čak trećina ginekologa, podaci su Hrvatske liječničke komore. Da bi sve potrebe bile zadovoljene, trebalo bi nam još njih preko stotinu.
Zbog takvoga stanja, puno žena se nema gdje ni upisati, ordinacije su pretrpane, ginekolozi broje i po devet tisuća pacijentica pa nemaju mjesta za nove. Žene su tako prisiljene ići kod privatnika, ili na preglede - ne ići. Čak oko 250 tisuća žena nema izabranog ginekologa - neke zato što nemaju kud pa sve obavljaju privatno, druge samo kod privatnika i žele, a treće pak na preglede ni ne idu.
Zbog velike gužve u ordinacijama, na rezultate Papa testa se čeka i preko mjesec dana, čak i po dva. Čitateljica iz Zagreba nam se požalila na dugotrajno čekanje unatrag godinu dana. Na preglede, kaže, mora češće, svakih par mjeseci kontrolirati stanje zbog promjena na stanicama, a nalaz svaki put čeka najmanje mjesec do, u posljednje vrijeme, i dva mjeseca. Papa testom se provjeravaju promjene na stanicama vrata maternice (cerviksa) kako bi se što ranije otkrilo predkancerozne stadije, i karcinom vrata maternice.
Ministarstvo zdravstva smo pitali u čemu je problem, što se događa, jer su pacijentice na nalaz nekad čekale do četiri tjedna, uobičajeno tri, sad i dvostruko dulje - jesu li se i koliko smanjili laboratorijski kapaciteti. S druge strane, kad se ide kod privatnika, čeka se tjedan, do desetak dana. U konačnici, što dugotrajno čekanje znači za pacijentice koje već imaju potvrđene stanične promjene, zbog kojih idu češće na Papa test?
"Zahvaljujemo na upitu i razumijevanju važnosti pravodobne obrade citoloških nalaza", odgovara Ministarstvo.
Vrijeme obrade i izdavanja nalaza Papa testa može se razlikovati među ustanovama i laboratorijima, ovisno o broju zaprimljenih uzoraka, organizaciji rada, raspoloživim kapacitetima te potrebi za dodatnom stručnom obradom pojedinih uzoraka, kažu. Stoga se dulje vrijeme čekanja ne može pripisati samo jednom razlogu niti općenito zaključiti da su laboratorijski kapaciteti smanjeni, zaključuju.
Dulje čekanje na nalaz ne znači nužno pogoršanje zdravstvenog stanja, dodaju. "Ako nalaz pokaže promjene koje zahtijevaju daljnju obradu ili praćenje, postupanje se određuje prema vrsti i stupnju promjena te procjeni ginekologa. Razumijemo zabrinutost pacijentica zbog duljeg čekanja te je važno da se nalazi obrađuju što je moguće učinkovitije, uz očuvanje kvalitete i pouzdanosti dijagnostičkog postupka. Za konkretan razlog i rok čekanja na pojedini nalaz pacijentice se mogu obratiti ordinaciji ili ustanovi u kojoj je uzorak uzet", napominju.
U primarnoj ginekologiji je situacija ozbiljna, pokazali su rezultati istraživanja Hrvatske liječničke komore. U četiri županije nedostaje više od polovice ginekologa.
Izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o zdravstvenoj zaštiti žena u 2024. pokazuje da je broj pregleda u primarnoj ginekologiji u padu - 2018. ih je zabilježeno 864.433, a prije dvije godine tek 755.485. Znači li to da sve manje žena ide na pregled ili, izglednije, sve više odlaze kod privatnika, nije poznato.
Podaci za 2024. kažu i da je te godine učinjeno 336 tisuća Papa testova, a čak ih je 12 posto ponovljeno, što znači da je nalaz bio lošiji.
- Čekanje na nalaz dva mjeseca je doista pretjerano, i nije u redu da sustav pacijentice tako tretira. No, što se zdravlja tiče, promjene se razvijaju polako pa nema razloga za zabrinutost, kaže dr. Jasenka Grujić, specijalistkinja za ginekologiju i porodništvo. Unatoč tome, pacijenticama je stalo dobiti nalaz u razumnom roku. U sustavu, nažalost, imamo manjak citologa, i pitanje je što će s tom strukom biti, napominje liječnica.
Hrvatska bi, smatra, trebala krenuti stopama država koje daju prednost HPV testovima nad Papa testovima. U velikoj većini slučajeva HPV je uzrok promjena na stanicama vrata maternice, zbog čega se djecu i cijepi protiv tog virusa prije nego što postanu seksualno aktivna. U samo oko 15 posto slučajeva promjene na stanicama ne uzrokuje HPV.
- Osim toga, treba poraditi na pitanju procjepljivanja u školama, i na sveobuhvatnoj seksualnoj edukaciji u školama, koju nemamo. Imamo zato značajan mortalitet od raka vrata maternice, koji je moguće spriječiti, upozorava dr. Grujić.
U 2024. je od tog karcinoma u Hrvatskoj preminulo 98 žena, trećina pritom mlađa od 60 godina. Oboli oko tristo žena godišnje, unatrag deset godina ih umre oko 120. Namjera je Ministarstva zdravstva da od iduće godine cijepljenje protiv HPV-a postane obavezno. Švedska, u kojoj je procijepljenost već dugo visoka, do iduće će godine HPV već iskorijeniti.
Među ženama od 23 do 70 godina, osim toga, Švedska provodi i redovita testiranja na HPV, čemu su dali prednost nad Papa testom. Žene u dobi od 23 do 50 godina na testiranje pozivaju svakih pet godina, odnosno svakih sedam ako su u dobi od 50 do 70 godina. U slučaju pozitivnog nalaza, dalje redovito prate njihovo stanje. Odlazak na ginekološki pregled svake godine samo radi HPV, odnosno citološkog nalaza, nije potreban ako je HPV nalaz negativan i ako žena nema drugih problema. Žene se mogu testirati i same, s kućnim testovima koje im zdravstveni sustav šalje.
24sata © 2026
