"Naši projekti i istraživanja će sigurno preporoditi Hrvatsku"

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Dok sve više mladih i obrazovanih svoju budućnost vidi jedino u inozemstvu, pedesetak naših vrhunskih stručnjaka odlučilo se vratiti u Hrvatsku, u novoosnovani Istraživački centar na Sveučilištu u Rijeci.

Nakon 20 godina rada na inozemnim sveučilištima, doc. dr. Katja Džepina vratila se u Rijeku, a ne u rodni Zagreb. Radi na Odjelu za biotehnologiju.

Razlog povratka, kaže, način je života u Hrvatskoj, najljepše more na svijetu, hrvatska hrana, ali i velika želja da u svojoj zemlji provodi istraživanja koje do sad još nitko nije provodio.

- Riječko Sveučilište se trudi pozicionirati među 500 najboljih u svijetu i na odličnom je putu. Privukla me je atmosfera podržavanja kreativnosti i optimizma te međusobna podrške koja vlada na našem odjelu. Imala sam tu sreću da mi se ponudila prilika i mjesto na riječkom sveučilištu. U inozemstvu sam doživjela puno lijepoga, ali to nešto što ima naš narod uvijek mi je nedostajalo - objašnjava Džepina.

Bavi se kemijskom analizom malih čestica u zraku metodama aerosolne masene spektrometrije. Mjerenjem čestica u pravom vremenu, npr. svake minute, dobiva rezultat o kemijskom sastavu i veličini čestica. Atmosferske čestice često su direktan rezultat ljudskih aktivnosti, što je iznimno bitno kod velikih zagađenja i što utječe na promjenu klime u svijetu. Ideja je za početak osnovati mjernu stanicu u primorju, kako bi vidjeli kemijske promjene spojeva prisutnih u atmosferi tijekom njihovog puta od izvora zagađenja do konačnog uklanjanja iz atmosfere. Kemičarka Jasna Peter Katalinić, koja je čitavu karijeru izgradila u Americi i Njemačkoj, gdje je pokrenula pionirski projekt i sagradila laboratorij, svoje iskustvo i znanje također je odlučila nastaviti te podijeliti s mladim i iskusnim stručnjacima u Hrvatskoj gdje je, kaže, prepoznala veliki potencijal. Njezin glavni interes je molekularna struktura koja je glavna osnova u zdravlju i bolesti, a koju sad proširuje i na ishranu.

- Kod nas postoji golemi potencijal s fantastičnim mogućnostima. Imamo kvalitetu, no vrlo je važna dobra organizacija, , izmjena iskustava, zajednička upotreba instrumenata, izmjena znanstvenih podataka, reforma administrativnog dijela, kultura menadžmenta i rada, problem zapošljavanja te sprečavanje bacanja novca gdje ne treba. To su sve stvari na kojima moramo poraditi i zbog kojih sporo napredujemo. Moramo naučiti preuzeti dobro iz inozemstva u zamjenu za dobro koje imamo ovdje te prestati gubiti vrijeme na nepotrebna prepucavanja oko ega i gluposti. Treba kvalitetno raditi, a uz dobru organizaciju možemo imati sve, od dobrog posla pa do sretne obitelji.

Ne treba očekivati da s 30 godina imate auto, kuću, akademsku titulu ili da vam to roditelji kupuju, nego je bitno što ste i kako tijekom godina sami stvarali i napravili. Marljivim radom treba ići do krajnjih granica ili preko njih, a za to ne postoje isprike. Želim da mi, koji smo se vratili, pokušamo postaviti takvu kritičnu masu koja kaže - mi nećemo vama soliti pamet, ali nećemo ni da je vi nama solite, nego da radimo zajedno, sa smislom i rezultatima - kaže prof. Jasna Peter Katalinić.

Vukovarac u Rijeci: imamo veliki potencijal  

 Profesor medicine, Vukovarac Đuro Josić, autor više od 200 radova, veći je dio života proveo u inozemstvu. Istraživao je otkrivanje raka, Alzheimer i kardiovaskularne bolesti.

- Rijeka ima veliki potencijal. Vratio sam se i zbog kvalitete života te svijesti ljudi za ekologiju - rekao je profesor koji koordinira veliki europski istraživački projekt vrijedan dva milijuna eura. Na projektu surađuju i s njemačkim Max Planck institutom.     

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.