Obavijesti

News

Komentari 3

'Ne želimo donositi nacionalne mjere, nadamo se lokalnima'

'Ne želimo donositi nacionalne mjere, nadamo se lokalnima'

Govoreći o mjerama kojima bi se reagiralo na te mogućnosti Božinović je rekao da, dokle god je to moguće, a nada se da će to biti stalno moguće, mjere će se donositi u kombinaciji lokalno-regionalno

VIDEO

Načelnik Nacionalnoga stožera civilne zaštite Davor Božinović izjavio je u ponedjeljak da će se, dok god je to moguće, pa tako i na jesen, mjere donositi u kombinaciji lokalno-regionalno, te da su za Nacionalni stožer najmanje poželjne nacionalne mjere, koje se ne isključuju.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostovao je u ponedjeljak navečer u Dnevniku HRT gdje se osvrnuo na mogući  'scenarij' za jesen u kontekstu udvostručenje broja zaraženih.

Govoreći o mjerama kojima bi se reagiralo na te mogućnosti Božinović je rekao da, dokle god je to moguće, a nada se da će to biti stalno moguće, mjere će se donositi u kombinaciji lokalno-regionalno, a što se Nacionalnoga stožer tiče najmanje poželjno je "da se donose nacionalne mjere, ali ih ne isključujemo".

Dodao je kako je teško predmnijevati što će se dogoditi, ali je siguran da, ako će se svi angažirati maksimalno u detektiranju, a onda i u prijedlogu prema Nacionalnom stožeru, da će se postići rezultat.

Božinović odgovorio na Đikićeve kritike: 'Donosili smo mjere kad smo imali potvrde za klubove'
Božinović odgovorio na Đikićeve kritike: 'Donosili smo mjere kad smo imali potvrde za klubove'

Podsjetio je da su lokalni stožeri i dosad donosili mjere, iako ih je bilo manje, poput stožera u Murteru, Udbini, Braču, a nedavno i Vukovarsko-srijemske županije na koje je pak, Nacionalni stožer civilne zaštite uvijek reagirao znajući da ljudi na terenu imaju bolji uvid u situaciju i potencijalna žarišta.

Sada kad nema lockdowna i za njim čak nema ni potrebe, oslanjat ćemo se na podatke s terena i ako lokalni stožeri - županijski, gradski, općinski upozore da se nešto događa, Nacionalni stožer će brzo donositi odluke koje će se onda primjenjivati, jer je bolje više preciznijih odluka nego jedna odluka koja može biti neselektivna, rekao je.

Izrazito efikasan sustav Enter Croatia

Ministar se osvrnuo i na podatak kako se u nedjelju, zbog novoga režima prijelaza granice, čekalo gotovo 14 sati na granici između Austrije i Slovenije, jer su se svi koji su željeli proći kroz Austriju, morali registrirati na granici kod zdravstvenih službi.

Na pitanje je li očekivao takav razvoj situacije, Božinović je odgovorio kako to očito nije nitko očekivao, uključujući i regionalne vlasti u Austriji koje su, napomenuo je, danas na neki način i preuzele odgovornost za to.

Podsjetio je da je Hrvatska kada se zaključilo da bi na graničnim prijelazima moglo biti gužvi u nekoliko dana, u suradnji s informatičarima, uspostavila sustav Enter Croatia koji se pokazao izrazito efikasan i smanjio je gužve na graničnim prijelazima tako da praktički nitko nije morao čekati, a svi podatci koje je netko ostavio očitavali su se na njegovoj putnoj ispravi.

Iako je turistička sezona nadmašila očekivanja zbog porasta broja novozaraženih, neke zemlje su Hrvatsku stavile na "crvenu listu" uz obrazloženje da su se turisti zarazili u Hrvatskoj.

Poljski veleposlanik poslao pismo zahvale HGSS-u: 'To je izraz ljudske solidarnosti'
Poljski veleposlanik poslao pismo zahvale HGSS-u: 'To je izraz ljudske solidarnosti'

S tim u vezi, Božinović je ponovio da je riječ o odluci tih država jer, rekao je, svaka zemlja nastoji prije početka školske godine, koja u nekim zemljama počinje ranije nego kod nas, da se epidemiološka situacija smiri što je više moguće.

"Mislim da neću pogriješiti ako kažem da je Hrvatska zapravo jedina zemlja koja je u ovih nekoliko mjeseci imala četvrtinu stanovništva više nego što i inače ima, za razliku od drugih mediteranskih zemalja koje su zabilježile pad i do 80 i 90 posto turističkih dolazaka, a Hrvatska je negdje iznad 50 posto, u kolovozu i 67 posto u odnosu na prošlu godinu", rekao je Božinović.

Ilegalne migracije - pomoglo bi da BiH kontrolira svoje istočne granice

Kada je pak riječ o situaciji s migrantima na granici Hrvatske i Bosne  Hercegovine (BiH), ministar je rekao da je u Unsko-sanskom kantonu sada oko deset tisuća migranata što se osjeća i u Hrvatskoj jer je 20 posto veći pritisak na hrvatske granice u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Podsjetio je i na razdoblje lockdowna kada nije bilo kretanja migranata koje je, istaknuo je, "zanimljivo i s aspekta da se može konstatirati da kada postoji politička volja da se migrante zadrži, a govorim i o vlastima u BiH, da je to moguće".

"Hrvatska policija je kao i uvijek na visini svoje zadaće, sprječava ilegalne migracije, a puno bi nam pomoglo kad bi BiH počeo kontrolirati ulazak na svoj teritorij na istočnim granicama i onda bi bilo bolje i stanovnicima Unsko-sanskoga kantona i drugih dijelova BiH, a time i Hrvatskoj", zaključio je ministar Božinović.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 3
VIDEO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju
Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli