'Ne znaju popisati imovinu, što bi bilo da je moraju dokazati...'

Jesu li, po Vama, zahtjevi prosvjednih radnika opravdani, ima li za to novca?

Vlada se dovela u apsurdnu situaciju, povećali su plaće, a nitko nije zadovoljan. Sindikati su opravdano tražili konvergiranje koeficijenata u iznosu od 300 do 400 milijuna kuna, a Vlada je povećala osnovicu svima u iznosu od 1,2 milijarde kuna. Proračun je usvojen i tu je priči kraj za povećanje plaća.

Piše se da će dan u štrajku plaćati 315 kuna svi koji nastave s akcijom, a zastupnici za neopravdani nedolazak na posao plaćaju 150 kuna. Je li takav potez Vlade opravdan? 

Prvo su im povećali plaće, a sad će im te iste uskratiti ako nastave sa štrajkom. Mislim da pojedini ministri više ne mogu postići nikakav dogovor sa sindikatima. Samo premijer može okončati ove pregovore, što će na kraju vjerojatno i biti.  

Jeste li vi ikad morali platiti ‘neopravdani’?

Jednom tijekom izvanredne sjednice Sabora ovoga ljeta. 

Što je najproblematičnije pri ispunjavanju imovinskih kartica? 

Nije problem kad se pogriješi, nego kad se zaboravi unijeti kuća, ušteđevina i sl. Povjerenstvo ne pita o podrijetlu imovine, to bi trebala pitati Porezna uprava, nego samo da se popiše imovina dužnosnika. Kod popisa imovine ima toliko problema, a zamislite koliko bi tek bilo problema dokazati odakle im sva ta imovina.  

Kao bivši ministar financija znate najbolje što znači složiti proračun. Kako se Vama čini ta računica?

Proračun je prenapuhan, iznosi 30 milijardi kuna više nego 2015. Dodana su brojna prava, koja se sad isplaćuju jer ima novca. On je samo popis želja. 

Da ste na Marićevu mjestu, kako bi izgledao proračun?

Sigurno bi bilo prostora za reformu uprave, a time i plaća. To nije posao ministra financija, ali bi značajno utjecalo na masu plaća u državnoj i javnoj upravi koja je u ovom periodu porasla za šest milijardi kuna bez ijedne reforme. Strukturni problemi proračuna su i dalje tu, zdravstveni i mirovinski i dalje generiraju gubitke od 22 milijarde kuna godišnje. Samo ih sad lakše pokrivaju prihodima. 

Upozoravate da će Hrvatska, ako dođe do poremećaja na bilo kojem tržištu, biti u velikom problemu. Što nas čeka?

Upozoravamo da su mjere fiskalne i monetarne politike gotovo potrošene. Nikad povoljniji makroekonomski uvjeti nisu vladali, inflacija 1,5%, cijena novca gotovo na nuli, povezanost na EU fondove. No nekretninski balon je prenapuhan, građani se tri puta brže zadužuju nego što realno raste gospodarstvo, industrija je niža nego 2015., a snažno raste uvoz. Već viđeno 2008. 

Svima su puna usta smanjenja birokracije, no možemo li na glas reći zašto to ni jedna Vlada neće napraviti?

Sad je bilo vrijeme za reformu javne uprave, kad na tržištu nedostaje radne snage, ali ponovno se od toga odustalo. Sad radi nadolazećih izbora.