'Neću dati da Radimir Čačić postane žrtva svog lošeg stila'

Nakon točno tri mjeseca Vlada je još jednom odlučila pokazati koliko im je bitna komunikacija s građanima. Premijer Zoran Milanović odgovarao je na pitanja tviteraša koji su se u prostorijama Vlade okupili oko 17 sati. Jedno od pitanja se, očekivano,odnosilo na političku odgovornost i potpredsjednika Vlade Radimira Čačića. Tviteraš je premijera pitao boji li se da šalje krivu poruku ako neki ministri daju ostavku, a neki ne, kao i misli li da Vladi stvarno prijeti destabilizacija ako Čačić ode.

- U politici je važno tko govori i što govori, nije nevažno i kako se to govori, ali ne volim polaziti od premise kakav je dojam i što će ljudi misliti. To je polazna točka onih koji za ljude misle da su glupi. Ljudi na kraju ipak misle. Važno je odlučiti da li vodiš po političkim ciljevima ili ocjenama. Ja vodim prema ciljevima. Tamo gdje je u pitanju nehat, zla kob, tu ima prostora za ljudsko razumijevanje, odgovorio je Milanović i dodao da neće dopustiti da Čačić bude žrtva svog lošeg stila, kao i da sad o njemu zna sve što je znao i prije dvije godine. 

Tviteraši su premijera tražili da prokomentira izjavu predsjednika Ive Josipovića kako treba dobro razmisliti treba li Čačić ostati u Vladi ili ne na što je Milanović rekao da je na to pitanje već odgovorio.

- Ne samo da sam odgovorio nego sam i govorio, što znači da sam prije toga i razmišljao, pa makar i pogrešno. To radim već dvije i pol godine. I to što sam razmišljao sam i govorio, a stil gospodina Čačića nije čak ni njegov problem nego problem i stvar njegove stranke, zaključio je Milanović.

'Šest mjeseci je prekratko da bi se nešto dogodilo'

- U šest mjeseci smo pokušali puno, to je prekratko vrijeme da bi se nešto dogodilo. Svi oko nas su u recesiji, Njemačka je jedva iznad vode. Mi u iduće četiri godine mislimo voditi zemlju. Ljudi s kojima mi surađujemo su iznimni operativci. To su ljudi koji idu za rezultatima, neki se nazivaju i buldožerima, odgovorio je na pitanje kako ocjenjuje prvih šest mjeseci Vlade i sve što su napravili do sada.

Jedno od pitanja bilo je i smatra li da je porez na samce kazna svima koji nisu imali mogućnost dobiti dijete i koji su uspješni u svom poslu, kao i misli li da će ta politika dovesti do sklapanja lažnih brakova i poticanja sive ekonomije. 

- Pitanje je sugestivno i retoričko. Društvo se mijenja. Hrvatska je uvijek bila pomalo na repu zbivanja u razvijenom svijetu. To je tako i danas. Ovo o čemu vi govorite je jedno kronično stanje koje napreduje, za deset godina će biti još više samaca. Ima i jako puno samohranih roditelja. Bit samac je izbor i mislim da ne bi trebao biti penaliziran. Bez namjere da podcjenjujem svoje suradnike, smatram da je to jedan oblik penalizacije jednog ponašanja koje je tradicionalno bilo društveno nepoželjno ali sada više nije. Pokrenite raspravu o tome, odgovorio je premijer.

Premijera su tviteraši pitali i kada će se smanjiti ukupno opterećenje plaće na što je rekao da je ukupno opterećenje plaće u Hrvatskoj nekakav europski prosjek. 

- Ukupna javna potrošnja isto nije visoka u poređenju s EU, no bitno je na što se troši. Imamo krivi fokus, imamo preko 500 jedinica lokalne uprave. Hrvatska je porezno srednje opterećena, no s mnogo iracionalnosti, pogotovo u poreznom sustavu. Ja sam za to da svi plaćaju sve ali da se utvrdi kome što treba. Sve se plaća, a onda prije toga ili poslije toga idemo vidjeti tko nema, po individualnim prihodovnim i imovinskim kriterijima, rekao je Milanović.

'Bavit ćemo se svim po malo'

Na pitanje kako Vlada misli poticati zanimanja koja nam trebaju i destimulirati ona koja nam ne trebaju Milanović je rekao da je u ovom trenutku oko 50 posto diplomanata iz područja društvenih znanosti. 

- Sveučilišta jesu autonomna, ali država plaća sve. Država mora donositi odluke što su prioriteti. Naša ekonomija obrazuje ljude za biznis škole. Pitanje je koliko bi u tome ljudi trebali sami sudjelovati. Neka obrazovanja država svakako mora ocijeniti kao prioritetna - recimo liječnike - no što ako nam za deset godina ti liječnici odu u Austriju i Njemačku? A to se događa.Ukupan broj visokoobrazovanih je jedna od pretpostavki uspjeha, ali nije i njegov jamac, rekao je premijer koji je odgovorio i na pitanje kakva će država biti Hrvatska i hoće li se baviti poljoprivredom. 

- Bavit ćemo se poljoprivredom, nećemo se baviti svemirskom tehnologijom. Bavit ćemo se brodogradnjom, turizmom, stanogradnjom, gradnjom. Naš primjer je Austrija. To je bogata država za koju kad pitate ‘što veliko dolazi iz Austrije’ nitko ne zna. Sve po malo, zaključio je premijer. 

'Ne živi Crkva luksuzan život'

Na pitanje kada će se smanjiti broj nepotrebnih državnih agencija, ureda i općenito administracije premijer je odgovorio da ima jako puno agencija o čemu se govorilo i 2007. godine. 

- Ima ih puno i velik je broj uvjetovan pravilima EU. Nije to baš netko ovdje izmislio da bi zaposlio rođake i prijatelje. Ipak, puno ih se osnovalo, možda i previše. Čak su i plaće neujednačene, imaju bitno veće plaće od državne uprave, tu ima neregularnosti, odgovorio je premijer. 

- Zašto niste smanjili stopu PDV-a kako bi se povećala potrošnja? Hrvatska postaje preskupa, ljudi ne mogu ići na more, zašto se nije išlo na to da se cijene spuste, bilo je jedno od pitanja, a Milanović je rekao da dva posto PDV-a nema nikakvog utjecaja na turističku sezonu te da je to utjecalo na neke cijene, a na neke nije.

- Napravili smo to iz fiskalnih razloga, da taj manjak u proračunu kompenziramo. Skinuli smo doprinose za zdravstvo, a ovo smo, računajući na izvjestan prihod od PDV-a, pretovarili na sve koje su u potrošnji. Velika Britanija to nije napravila, to je država koja nije u euru. Nema konkurentnu industriju, ima proračunski deficit. Da su u eurozoni, izbacili bi ih odmah van, objasnio je Milanović.

Tviteraši su se dotaknuli i Crkve pa je jedno od pitanja bilo i zašto se Crkvi ne srežu novci.

- Država daje Crkvi nekoliko stotina milijuna godišnje i ne mislim da je to puno. Ne žive oni luksuzan život. Malo tko od nas živio bi tako, nitko zapravo. Problem je jedino imovina, no to su komplicirani imovinsko-pravni odnosi koje je teško riješiti, odgovorio je premijer.