Neizvjesni izbori u Norveškoj: Visoke cijene i nestabilnost u svijetu obilježili su kampanju

Norvežani u ponedjeljak izlaze na birališta u završnici parlamentarnih izbora koje su obilježili sve veći troškovi života i nestabilnost na svjetskoj političkoj sceni, a vladajuća Laburistička stranka blagi je favorit za ostanak na vlasti.

Lijevi blok koji čine Laburisti i četiri manje stranke, prema prosjeku nedavnih anketa, mogao bi osvojiti 88 zastupničkih mjesta - tri više od većine potrebne za sastavljanje vlade, ali i značajno manje od stotinu mjesta koliko su osvojili 2021. godine.

Na desnoj strani političkog spektra, populistička Napredna stranka, Konzervativci i još dvije manje stranke mogli bi osvojiti preostalo 81 mjesto. No, utrka je i dalje tijesna i unutar statističke pogreške, a konačni ishod mogao bi ovisiti o uspjehu najmanjih stranaka.

Tijekom kampanje glavne teme bile su inflacija, porezi i kvaliteta javnih usluga, a rezultat izbora mogao bi imati utjecaj i na norvešku naftnu i plinsku industriju, opskrbu Europe energijom te upravljanje državnim mirovinskim fondom, najvećim takvim fondom na svijetu, vrijednim dva bilijuna dolara.

Ratovi u Ukrajini i Gazi, kao i povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, također su imali utjecaja na kampanju, a analitičari smatraju da bi to moglo ići u prilog laburističkom premijeru Jonasu Gahru Storeu, bivšem ministru vanjskih poslova, koji se biračima predstavlja kao "sigurna ruka u nesigurnim vremenima".

Iako je utrka tijesna, lijevi blok u posljednjim anketama pokazuje blagi zamah, izjavio je Johannes Bergh, voditelj programa za izborne studije pri Institutu za društvena istraživanja u Oslu.

Očekuje se da će barem devet političkih stranaka ući u parlament nakon zatvaranja birališta u 21 sat po srednjoeuropskom vremenu, no samo čelnici Laburista, Napredne stranke i Konzervativaca kandidiraju se za premijersku funkciju.

Store je na vlasti od 2021. uz podršku agrarne Stranke centra i Socijalističke ljevice, no ankete pokazuju da bi mu nakon ovih izbora mogla zatrebati i podrška Komunista i Zelenih, u šarolikoj kombinaciji koju su neki analitičari nazvali "tutti frutti" koalicijom.

Zeleni i komunisti mogli bi zauzvrat tražiti stroža ograničenja za istraživanje nafte i plina, veće poreze za bogate i visoko plaćene građane te povećanje javne potrošnje iz državnog fonda.

Laburisti, prema prosjeku anketa portala pollofpolls.no, trenutačno uživaju potporu oko 27 posto birača, što bi ih učinilo najjačom strankom.

Na desnici, bivša premijerka Erna Solberg iz Konzervativne stranke nada se povratku na vlast s obećanjima o opsežnim poreznim olakšicama za kućanstva te smanjenjem poreza na imovinu, za koji poduzetnici tvrde da odvraća ulaganja.

No, kao i u drugim zapadnim zemljama, birači se sve više okreću populističkim opcijama desnice. Antimigrantska Napredna stranka, na čelu sa Sylvi Listhaug, trenutačno uživa potporu od oko 21 posto, značajno ispred Konzervativaca koji su na 14 posto.

Solberg i Listhaug otvoreno su se razišle po pitanju tko bi trebao preuzeti premijersku funkciju u slučaju pobjede desnice, što je kod dijela birača izazvalo nepovjerenje prema obje opcije.

(Hina) xman ykga